Intervju s Barbarom Smrček: Financijska pismenost kao temelj sigurnijeg i kvalitetnijeg života ŽENIAL INTERVJU
Razgovarala: Marta Radić
U vremenu u kojem su inflacija, rast troškova života i financijska neizvjesnost postali dio naše svakodnevice, financijska pismenost više nije “nice to have”, nego nužna životna vještina. Ipak, mnogi o novcu još uvijek govore tiho, s dozom nelagode ili straha, kao da je riječ o temi rezerviranoj samo za ekonomiste i financijske stručnjake.
Barbara Smrček odlučila je mijenjati upravo takav način razmišljanja. Kroz edukacije, radionice i mentorski rad pomaže ljudima razviti zdraviji odnos prema novcu, steći sigurnost u donošenju financijskih odluka i preuzeti kontrolu nad vlastitom financijskom budućnošću. S Barbarom smo razgovarali o burnoutu koji joj je promijenio karijerni put, važnosti zdrave radne kulture te o tome koliko smo kao društvo zaista financijski pismeni.
Nedavno ste promijenili posao. Što vas je potaknulo na taj korak i je li na to utjecao burnout?
Da, otišla sam radi burn-outa koji je bio ključni okidač. Radila sam u zahtjevnom proizvodnom sektoru koji je konstantno zahtijevao maksimum, a rokovi su bili prekratki. Dugotrajna izloženost stresu ozbiljno je narušila moje zdravlje. Vlastito tijelo primoralo me da osvijestim važnost postavljanja granica.
Danas znam da sam trebala otići ranije, već pri prvim simptomima bolesti. No, ta mi je lekcija osvijestila koliko je važno preuzeti kontrolu nad vlastitim životom i karijerom. To je i poruka koju danas prenosim svojim klijentima.
Što vam je najvažnije kod poslodavca i radne kulture?
Kao certificirani manager za radnu sreću, dobro znam što znači sreća na poslu. Zato su mi najvažniji dobri i kvalitetni međuljudski odnosi, transparentnost, poštovanje i prostor za autonomiju.
Ključna je i radna kultura koja ne mjeri vrijednost zaposlenika samo kroz sate provedene u uredu, već vrednuje stvarne rezultate i potiče inovativnost pojedinca. Važno je da svatko može predložiti novu ideju ili ukazati na problem bez straha od posljedica. O takvom zdravom i poticajnom okruženju sanjamo svi.
S obzirom na to da se bavite financijskom pismenošću, kako je nastala ta vaša strast?
Strast se rodila iz osobne potrebe za dubljim razumijevanjem vlastitih financija. Uočila sam zanimljiv paradoks: mnogi obrazovani i uspješni ljudi osjećaju nesigurnost kada je riječ o novcu, praćenju troškova i investiranju. Gube mnogo novca zbog propuštenih prilika, iako su im informacije dostupne.
Financije se često doživljavaju kao nešto komplicirano i rezervirano za stručnjake, gotovo kao tabu tema. No, to nije i ne mora biti tako.
Želim pokazati suprotno — da financijska pismenost nije privilegija odabranih, nego vještina koju svatko može naučiti. Upravljanje novcem, uz prave i strukturirane informacije, donosi neprocjenjiv mir i blagostanje. Novac nije cilj sam po sebi; on je alat za ljepši i kvalitetniji život.
Koliko su, po vašem mišljenju, Hrvati danas financijski pismeni?
Iako statistike bilježe blagi rast, praksa pokazuje da nam i dalje nedostaje konkretna primjena teorijskog znanja u svakodnevnom životu. Razumijemo pojmove poput inflacije ili kamatnih stopa, ali pri donošenju financijskih odluka još uvijek često prevladavaju tradicija i ustaljeni obrasci.
Primjerice, i dalje se najviše investira u nekretnine. Duboko je ukorijenjen skepticizam prema financijskim tržištima, što je često posljedica nedostatka edukacije i loših iskustava iz prošlosti. Upravo je zato kontinuirana edukacija iznimno važna.
Što konkretno radite na području financijskog opismenjavanja građana?
Moj rad obuhvaća edukativne i mentorske aktivnosti. Vodim radionice o osobnim financijama u knjižnicama, klubovima poduzetnika i srednjim školama, što smatram ključnim temeljem za buduće generacije. Financijsko obrazovanje treba započeti što ranije.
Ponosna sam što sam od ove godine i predavačica na Start-up akademiji za poduzetnike u Plavom uredu u Zagrebu.
Kroz moj mentorski program „Financijska mudrost i sigurnost“ prošlo je više od 150 osoba. Najveća nagrada su mi njihove povratne informacije — da se osjećaju sigurnije i da konačno imaju kontrolu nad svojim financijama. To me dodatno motivira da nastavim širiti financijsku pismenost.
Kako vidite razvoj financijske pismenosti u Hrvatskoj u sljedećih pet do deset godina?
Vrlo sam optimistična. Nove generacije odrastaju u digitalnom svijetu, otvorenije su prema globalnim trendovima i svjesne da mirovinski sustav zahtijeva preuzimanje osobne odgovornosti za vlastitu financijsku budućnost.
Očekujem da će u idućih deset godina financijska pismenost postati integralni dio formalnog obrazovanja. Istovremeno, bit će sve važnije razlikovati kvalitetne informacije od prijevara, kojih je sve više. Upravo tu vidim važnu ulogu edukatora i konzultanata — da ljudima pomognu prepoznati vjerodostojne informacije i pokažu jasan put prema financijskoj sigurnosti.
Foto:privatna arhiva
Intervju s Barbarom Smrček: Financijska pismenost kao temelj sigurnijeg i kvalitetnijeg života ŽENIAL INTERVJU
Razgovarala: Marta Radić
U vremenu u kojem su inflacija, rast troškova života i financijska neizvjesnost postali dio naše svakodnevice, financijska pismenost više nije “nice to have”, nego nužna životna vještina. Ipak, mnogi o novcu još uvijek govore tiho, s dozom nelagode ili straha, kao da je riječ o temi rezerviranoj samo za ekonomiste i financijske stručnjake.
Barbara Smrček odlučila je mijenjati upravo takav način razmišljanja. Kroz edukacije, radionice i mentorski rad pomaže ljudima razviti zdraviji odnos prema novcu, steći sigurnost u donošenju financijskih odluka i preuzeti kontrolu nad vlastitom financijskom budućnošću. S Barbarom smo razgovarali o burnoutu koji joj je promijenio karijerni put, važnosti zdrave radne kulture te o tome koliko smo kao društvo zaista financijski pismeni.
Nedavno ste promijenili posao. Što vas je potaknulo na taj korak i je li na to utjecao burnout?
Da, otišla sam radi burn-outa koji je bio ključni okidač. Radila sam u zahtjevnom proizvodnom sektoru koji je konstantno zahtijevao maksimum, a rokovi su bili prekratki. Dugotrajna izloženost stresu ozbiljno je narušila moje zdravlje. Vlastito tijelo primoralo me da osvijestim važnost postavljanja granica.
Danas znam da sam trebala otići ranije, već pri prvim simptomima bolesti. No, ta mi je lekcija osvijestila koliko je važno preuzeti kontrolu nad vlastitim životom i karijerom. To je i poruka koju danas prenosim svojim klijentima.
Što vam je najvažnije kod poslodavca i radne kulture?
Kao certificirani manager za radnu sreću, dobro znam što znači sreća na poslu. Zato su mi najvažniji dobri i kvalitetni međuljudski odnosi, transparentnost, poštovanje i prostor za autonomiju.
Ključna je i radna kultura koja ne mjeri vrijednost zaposlenika samo kroz sate provedene u uredu, već vrednuje stvarne rezultate i potiče inovativnost pojedinca. Važno je da svatko može predložiti novu ideju ili ukazati na problem bez straha od posljedica. O takvom zdravom i poticajnom okruženju sanjamo svi.
S obzirom na to da se bavite financijskom pismenošću, kako je nastala ta vaša strast?
Strast se rodila iz osobne potrebe za dubljim razumijevanjem vlastitih financija. Uočila sam zanimljiv paradoks: mnogi obrazovani i uspješni ljudi osjećaju nesigurnost kada je riječ o novcu, praćenju troškova i investiranju. Gube mnogo novca zbog propuštenih prilika, iako su im informacije dostupne.
Financije se često doživljavaju kao nešto komplicirano i rezervirano za stručnjake, gotovo kao tabu tema. No, to nije i ne mora biti tako.
Želim pokazati suprotno — da financijska pismenost nije privilegija odabranih, nego vještina koju svatko može naučiti. Upravljanje novcem, uz prave i strukturirane informacije, donosi neprocjenjiv mir i blagostanje. Novac nije cilj sam po sebi; on je alat za ljepši i kvalitetniji život.
Koliko su, po vašem mišljenju, Hrvati danas financijski pismeni?
Iako statistike bilježe blagi rast, praksa pokazuje da nam i dalje nedostaje konkretna primjena teorijskog znanja u svakodnevnom životu. Razumijemo pojmove poput inflacije ili kamatnih stopa, ali pri donošenju financijskih odluka još uvijek često prevladavaju tradicija i ustaljeni obrasci.
Primjerice, i dalje se najviše investira u nekretnine. Duboko je ukorijenjen skepticizam prema financijskim tržištima, što je često posljedica nedostatka edukacije i loših iskustava iz prošlosti. Upravo je zato kontinuirana edukacija iznimno važna.
Što konkretno radite na području financijskog opismenjavanja građana?
Moj rad obuhvaća edukativne i mentorske aktivnosti. Vodim radionice o osobnim financijama u knjižnicama, klubovima poduzetnika i srednjim školama, što smatram ključnim temeljem za buduće generacije. Financijsko obrazovanje treba započeti što ranije.
Ponosna sam što sam od ove godine i predavačica na Start-up akademiji za poduzetnike u Plavom uredu u Zagrebu.
Kroz moj mentorski program „Financijska mudrost i sigurnost“ prošlo je više od 150 osoba. Najveća nagrada su mi njihove povratne informacije — da se osjećaju sigurnije i da konačno imaju kontrolu nad svojim financijama. To me dodatno motivira da nastavim širiti financijsku pismenost.
Kako vidite razvoj financijske pismenosti u Hrvatskoj u sljedećih pet do deset godina?
Vrlo sam optimistična. Nove generacije odrastaju u digitalnom svijetu, otvorenije su prema globalnim trendovima i svjesne da mirovinski sustav zahtijeva preuzimanje osobne odgovornosti za vlastitu financijsku budućnost.
Očekujem da će u idućih deset godina financijska pismenost postati integralni dio formalnog obrazovanja. Istovremeno, bit će sve važnije razlikovati kvalitetne informacije od prijevara, kojih je sve više. Upravo tu vidim važnu ulogu edukatora i konzultanata — da ljudima pomognu prepoznati vjerodostojne informacije i pokažu jasan put prema financijskoj sigurnosti.
Foto:privatna arhiva