Ženial Intervju: Dr. Ana Dimova – Doc. dr. sc. Sanja Kovačić, Specijalist neurolog, subpecijalist intenzivne medicine

Donosimo vam ekstenzivan intervju dr. Ane Dimove s neurologinjom i višestruko nagrađivanom volonterkom, doc.dr.sc. Sanjom Kovačić. U nastavku pročitajte koje sve vrste glavobolje postoje, kakvu ulogu u svemu igra stres te zašto glavobolje većinom pogađaju poslovne ljude, posebice žene.

Docentice, za koje glavobolje znamo da često prate stresne periode u životima ljudi? Možete li čitateljicama ukratko objasniti koji je medicinski „mehanizam“ takvih glavobolja? Kako ih možemo razlikovati od glavobolja koje imaju druge uzroke?

Glavobolje za koje se smatra da su direktno povezane sa stresom poznate su kao tenzijske glavobolje. Također, nije iznenađujuće da je stres vrlo važan okidač migrenske glavobolje. Nedavna istraživanja pokazuju da je čak do 80% osoba koje pate od migrene navelo stres i tjeskobu kao okidače za svoje napade.

Tenzijska glavobolja zapravo je najčešća vrsta glavobolje, a opisuje se kao bol ili nelagoda u glavi, tjemenu ili vratu. Dok je učestalost migrena značajno veća u žena nego muškaraca, kod glavobolja tenzijskog tipa žene su tek nešto više zastupljene nego muškarci (odnos žena i muškaraca je 5:4), a prosjek godina u kojem se pojavljuje je od 25 do 30 godina. Točna patogeneza tenzijskog tipa glavobolje ostala je nerazjašnjena bez obzira na klinička i neurofiziološka istraživanja. Još uvijek se istražuje porijeklo same boli, je li ona iz miofascijalnog tkiva ili nastaje centralnim mehanizmima u mozgu. Naime, novija istraživanja potvrđuju kako bolesnici s tenzijskom glavoboljom imaju poremećenu senzibilizaciju na stres ili emocije koja aktivira putova za bol u središnjem živčanom sustavu.

Neki bolesnici s tenzijskom ili migrenskom glavoboljom mogu biti u radnom i stresnom tjednu bez glavobolje, a onda se u subotu (ili prvi dan godišnjeg odmora) pojavljuje tzv. „vikend glavobolja“. Pojava se može objasniti promjenom razine kortizola.

Dok smo u tom razdoblju stresa, tijelo je u reakciji borbe ili bijega, a kortikosteroidni hormoni mogu štititi određeno vrijeme od boli. Kako se ta zaštitna razina kortizola smanjuje, povećava se mogućnost napadaja migrene. Isto tako se pojavnosti vikend glavobolje pripisuje dulje spavanje nego tijekom tjedna uz poremećaj cirkadijanog ritma i manja učestalost uzimanja kave, odnosno kofeina, nego tijekom radnog tjedna.

Primjećujete li u svojoj kliničkoj praksi učestalije somatske tegobe, poglavito tipa glavobolja, kao reakciju na sve stresniju i ubrzaniju svakodnevicu? U mojoj struci bilježimo unazad par godina izrazit porast stanja i bolesti koje koreliraju sa stresom, npr. analne fisure. Imate li i u neurologiji sličnih primjera?

Stres je pojam koji se koristi u medicini od 1936. godine, te je danas jedan od najvećih problema s kojim se susreću zaposlenici i organizacije. Jedno poznato starije istraživanje stresa pratilo je zdravstveni status dvije grupe menadžera. Jedna grupa je svoj posao produžavala, radila preko radnog vremena i u kasnim noćnim satima pa i preko vikenda.

Druga grupa je nastojala sačuvati svoje slobodno vrijeme za odmor i rekreaciju, za obitelj, a posao je završavala u predviđenom radnom vremenu. Radni rezultati jedne i druge grupe bili su gotovo podudarni, ali je zdravstveni status druge grupe bio mnogo bolji. Preopterećenost poslom dovodi do stresne reakcije koja može prouzročiti psihička i fizička oboljenja.

Kao odgovor na ovo pitanje istakla bih također jedno vrlo važno istraživanje tenzijske i migrenske glavobolje u adolescenata i mladih odraslih osoba objavljeno prošle godine u The Journal of Headache and Pain u kojem su analizirane baze podataka od 1990. do 2019. u 204 zemlje.

Globalno gledano, incidencija i prevalencija migrene i glavobolje tenzijskog tipa značajno su porasli od 1990. do 2019. Istočna Azija imala je najbrži porast prevalencije tenzijske glavobolje. Neke zemlje s visokim dohotkom kao što su Singapur, Norveška i Iran pokazale su brzi porast, dok je nekoliko zemalja, uključujući Katar, Tajland i Etiopiju, imalo pad. Mislim da ove činjenice dovoljno govore o tome koliko suvremeni način života i ekonomski razvoj zapravo imaju štetni utjecaj na zdravlje. Poznato je, naime da je učestalost migrenske glavobolje značajno manja u ruralnim područjima.

Vaši su pacijenti širokog raspona dobi i stilova života. Postoji li neka osobitost koju primjećujete u poduzetnika, pogotovo poslovnih žena?

Sve veći broj dokaza ukazuje na to da stres na poslu može predvidjeti niz zdravstvenih problema, poput depresije, kardiovaskularnih i mišićno-koštanih bolesti i glavobolja. Mnogi problemi vezani uz posao pripisuju se glavobolji. Jedno talijansko istraživanje pokazalo je da je glavobolja jedan od najčešćih simptoma kod uredskih radnika: 5,7% muškaraca i čak 9,3% uredskih zaposlenica izjavilo je da ih glavobolja pogađa svaki tjedan.

Profesionalni stres i korištenje računalnih monitora najčešći su rizici koje prijavljuju žene s poremećajima glavobolje. Pretjerano korištenje računala povezano je i s glavoboljom tenzijskog tipa i s migrenom. Osoblje informacijske tehnologije često se suočava s mnogim zdravstvenim problemima, uključujući glavobolju.

 

Sve to dokazuje da psihosocijalni čimbenici igraju značajnu ulogu u nastanku glavobolja. Studije su pokazale da je prekomjerno psihosocijalno opterećenje koje proizlazi iz zahtjevnosti posla, nedovoljne kontrole nad radom i nezadovoljstva nezanimljivim poslom povezano s glavoboljom. Slabije vladanje vještinama i nizak autoritet odlučivanja, sukob uloga, loša društvena klima, uznemiravanje i neravnoteža uloženog truda i nagrade dosljedno su povezani s većim izgledima za glavobolju u brojnim studijama. Migrena je značajan zdravstveni problem žena. Epidemiološka istraživanja su pokazala da je migrena jedno od najčešćih bolnih stanja i da žene značajno više pogađaju.

Više od tri puta više žena nego muškaraca ima migrene. U studiji objavljenoj 2018. procijenjeno je da je za žene u dobi od 18 do 49 godina migrena vodeći uzrok onesposobljenosti u svijetu. Važno je ovdje primijetiti da se radi o ženama koje su u najproduktivnijoj dobi života. Štoviše, istraživanja pokazuju da su migrene kod žena češće i dugotrajnije nego kod muškaraca.

Većina istraživanja češću pojavnost u žena objašnjava povezanošću djelovanja hormona i pojave napada migrene. Naime migrenski se napad često javlja povezano s menstrualnim ciklusom, bilo na početku, u sredini ili na kraju ciklusa. Također valja naglasiti da migrena, osim što uzrokuje značajnu patnju i onesposobljenost stvara i veliki ekonomski i osobni teret. Iako je nesumnjivo zdravstveni problem žena, migrena je uglavnom zanemarena u inicijativama za zdravlje žena.

U slučaju čestih glavobolja i posezanja za analgeticima koji traju kroz dulje vremenske periode, što biste savjetovali čitateljicama? Kada treba potražiti pomoć liječnika? Imate li savjet?

Unatoč dostupnosti učinkovitih farmakoloških i nefarmakoloških tretmana, samo mali dio oboljelih od migrene prima najsuvremenije liječenje. Pristup učinkovitom liječenju ograničen je ekonomskim i društvenim preprekama skrbi, uključujući dugotrajnu društvenu stigmu koja banalizira glavobolju.

Kod češćih, kod ponavljajućih, kod neobičnih glavobolja koje su drugačije nego su bile ranije, kod glavobolja uz koje se koriste velike količine analgetika svakako bih savjetovala posjet neurologu. Zbog važnosti koju glavobolja ima u današnje vrijeme u mnogim bolnicama oformljene su tzv. Ambulante za glavobolju gdje se na sustavan način prati ta specifična skupina bolesnika.

Svakako bih iskoristila ovu prigodu da naglasim negativnu stranu redovitog i/ili čestog uzimanja analgetika za glavobolju. Naime, višegodišnje dugotrajno korištenje analgetika za glavobolju može dovesti do jedne vrste glavobolje koja postoji kao zasebni entitet i naziva se „Glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova“ (GUPUL). Naime, svi lijekovi koji se koriste za standardnu akutnu simptomatsku terapiju glavobolja (uključujući paracetamol, acetilsalicilatnu kiselinu, nesteroidne protuupalne lijekove, triptane i opioide) mogu uzrokovati GUPUL. Pravodobnim prepoznavanjem kronifikacije primarne glavobolje i započinjanjem profilaktičke terapije može se spriječiti razvoj GUPUL-a.

Na koncu bih željela naglasiti koliko je važno glavobolju shvatiti kao ozbiljnu bolest koja pretežno zahvaća žene, a znamo da su danas žene sve manje samo kućanice, a osim važne uloge u obitelji sve više imaju važne i odgovorne uloge u poslovnom svijetu.