World Business Festival i predstavljanje trenda digitalnih nomada u Hrvatskoj
HILTON HOTEL, LONDON

Tekst: Anja Juršetić, Odvjetnik – partner u Odvjetničkom društvu Juršetić & Partneri

Završavala sam samo još jedan dugi dan u uredu sredinom siječnja jedva držeći glavu nad mnoštvom spisa i pravne literature. Taman pred odlazak iz ureda, otvorila sam LinkedIn koji volim pratiti i čitati zanimljivosti iz poslovnog svijeta i kulture, kad me u sandučiću dočekala pozivnica za sudjelovanje i predavanje na festivalu koji okuplja stručnjake iz svijeta prava, poreza, IT-ja i umjetne inteligencije – World Business Festival (WBF), ove godine pod geslom: „WBF – gdje se pravo, porezi i IT susreću s umjetnom inteligencijom.“

WBF je, u organizaciji World Law Alliance-a (WLA), međunarodne organizacije čiji je partner odvjetničko društvo u Zagrebu kojemu sam osnivač, ove godine odlučio organizirati festival u Londonu u hotelu Hilton u dvodnevnom aranžmanu. Pregledom najave imena predavača i već dogovorenih tema njihovih predavanja vidjela sam da se ove godine festival trudi okupiti stručnjake iz cijelog svijeta što me posebno zaintrigiralo, obzirom mi je u zadnje vrijeme fokus razvijanje međunarodnih veza s kolegama iz drugih država i produbljivanje postojećih veza s inozemnim klijentima i poslovnim partnerima. Predlaganje teme o kojoj bih ja predavala nije bilo posebno težak izazov, naime, već se neko vrijeme bavim imigracijskim pravom, točnije savjetovanjem stranih poslodavaca i fizičkih osoba oko dobivanja dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj kroz programe digitalnih nomada i EU plavih karata pa je odluka pala da upravo te programe predstavim i „ostatku svijeta“.

Uz poziv za predavanjem na WBF-u, pristigla mi je i obavijest da sam nominirana u kategoriji „Women in Law – legal excellence“ za područje Hrvatske, a sve kako sam prepoznata kao jedna od najmlađih odvjetnica i ujedno managing partnera u Hrvatskoj. Ta se nagrada dodjeljuje mladim ženama u pravnoj profesiji koje su se istaknule svojim doprinosom u pravu, pa je tako sama činjenica da sam nominirana za tu nagradu bila divan osjećaj – u selekcijskom sam procesu prikupljala pozitivne recenzije kolega, poslovnih partnera i klijenata koje je kasnije ocjenjivao stručni žiri WLA-a, a čitati kasnije njihove osvrte na moj rad bilo je nagrada samo po sebi.

Odvjetnica Anja Juršetić dobitnica je nagrade „Women in Law – legal excellence“

Na samom festivalu sudjelovalo je nekoliko stotina što izlagača (samostalnih predavača i panelista), što gostiju iz cijelog svijeta. Festival je bio prepun utjecajnih ljudi iz raznih poslovnih sektora, a atmosfera je bila dinamična i inspirirajuća – pravi kultorološki, jezični, svjetonazorski i poslovni melting pot.

Predavanje na temu „Imigracijska politika u Hrvatskoj – digitalni nomadi i vize za visokoobrazovane državljane trećih zemalja“ držala sam prvog dana festivala te sam publici (koja je pratila izravno sa samog festivala, ali i putem on-line platformi za izravni prijenos) prenijela zanimljivosti vezane uz digitalne nomade, točnije njihov privremeni boravak i rad u Hrvatskoj.

Ovdje ukratko prenosim par crtica iz samog predavanja, a što smatram da bi moglo biti zanimljivo čitateljima Ženiala – za početak, tko su uopće digitalni nomadi?

Digitalni nomadi su državljanini trećih zemalja (dakle, osobe koja nemaju državljanstvo EGP-a ili Švicarske Konfederacije ili koji uopće nemaju državljanstvo), a koji obavljaju svoje poslove putem komunikacijske tehnologije za poslodavce (treće osobe) ili vlastita trgovačka društva u kojima su zaposleni. S tim u vezi, postoje dva uvjeta koja se moraju ispuniti da bi se digitalni nomad zaista mogao zvati „nomadom“ (od grčke riječi grčki nomás, u značenju – što sa stadom luta, što označava njihov putujući način života): (1) poslodavac/vlastito trgovačko društvo nemaju registrirano poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj i (2) digitalni nomadne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske.

Digitalni nomadizam je relativno novi fenomen koji se svakako može smatrati jednom od posljedica pandemije koronavirusa, što je dovelo do toga da sve više zemalja prilagođava svoje zakonodavstvo digitalnom nomadizmu kako bi privukle rastuću populaciju visoko kvalificiranih radnika koji su omogućeni tehnološkim napretkom da rade i traže prilike izvan svoje zemlje podrijetla.

Prema Uredbi o načinu izračuna i iznosu sredstava za uzdržavanje trećih državljana u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 14/21, dalje: Uredba), digitalni nomadi moraju imati iznos koji odgovara najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene prethodne godine, prema službenim podacima objavljenim od strane Državnog zavoda za statistiku, dok se navedeni iznos povećava za 10% prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini za svakog dodatnog člana obitelji (čl. 2. st. 3. Uredbe). Prevedeno u brojke, minimalni mjesečni iznos sredstava potreban za uzdržavanje digitalnog nomada iznosi najmanje 2.539,31 eura, što se dokazuje bankovnim izvodom ili platnim listama za posljednjih šest mjeseci. U slučaju traženja dozvole privremenog boravka za cijelih 12 mjeseci, digitalni nomad mora dokazati da ima najmanje 30.471,72 eura na računu (izračun prema podacima u vrijeme pisanja ovog članka).

Što se tiče članova obitelji koji se pridružuju digitalnim nomadima tijekom boravka u Hrvatskoj, neposredni članovi obitelji mogu se pridružiti digitalnom nomadu koji je dobio privremeni boravak u Republici Hrvatskoj – u tu kategoriju spadaju i partneri koji žive u izvanbračnoj zajednici (neudana žena i neženjeni muškarac koji žive zajedno najmanje tri godine ili kraće razdoblje ako imaju zajedničko dijete ili ako nastavljaju vezu sklapanjem braka).

Nadalje, kako bi se pojednostavio postupak i privukao sve veći broj digitalnih nomada u Hrvatsku, odredbe Zakona o porezu na dohodak (prema izmjenama kroz Narodne novine br. 151/22) izuzele su njihov prihod od oporezivanja – dakle, digitalni nomadi su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak na prihod koji ostvaruju svojim radom u Hrvatskoj. Što se tiče doprinosa, digitalni nomadi nisu obavezni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj jer su zaposleni ili obavljaju zadatke za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, Hrvatski sabor je 5. ožujka 2021. godine donio izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, omogućujući pristup zdravstvenim uslugama. Spomenuti zakon propisuje da državljanin treće zemlje s privremenim boravkom u Hrvatskoj, koji boravi u Hrvatskoj kao digitalni nomad, nije obvezan registrirati se za obvezno zdravstveno osiguranje niti plaćati doprinose za njega.

Prema izvješću o digitalnim nomadima globalnog udruženja pustolovnih putovanja ATTA[1] (engl. The Adventure Travel Trade Association) ključni su čimbenici pri odabiru destinacije i smještaja digitalnih nomada u svijetu (1) pouzdan internet, (2) dobro vrijeme i (3) niski troškovi života. Nadalje, prema tom izvješću, digitalni nomadi su najčešće freelanceri koji rade za više poslodavaca (36%), a zatim osnivači trgovačkih društava (33%). Glavni razlozi zbog kojih digitalni nomadi biraju ovaj životni stil su mogućnost stalnog putovanja, doživljavanje različitih kultura i upoznavanje lokalnih ljudi. 20% ispitanika postali su digitalni nomadi tijekom 2020. godine, vjerojatno zbog utjecaja COVID-19.

Najveći izazovi s kojima se suočavaju digitalni nomadi uključuju stalnu dostupnost i previše rada, neizvjesnost i usamljenost. ATTA je po provedenom istraživanju utvrdila da su najviše rangirane zemlje prema ocjenama digitalnih nomada (dobra mrežna povezanost, lijepo vrijeme i niski troškovi života), redom od najviše rangirane; Indonezija, zatim na drugom mjestu Meksiko i na trećem mjestu Tajland, a koje prate Španjolska, Kolumbija i Portugal.

Iako se Hrvatska još uvijek ne nalazi na popisu omiljenih destinacija za digitalne nomade, u zadnje se vrijeme sve više prepoznaje kao hit destinacija zbog svojih prirodnih i povijesnih ljepota, mora i planina, cjenovno prihvatljivog zdravstvenog osiguranja te općenito relativno niskih troškova života, za koje prednosti sam se pobrinula da svi čuju tijekom predavanja.

Utisci s predavanja bili su više nego pozitivni, prišli su mi mnogi s pitanjima i željom za suradnjom ili premještajem u Hrvatsku – isto mi je bilo na veliki ponos, ne samo zbog uspješnog predavanja i pozitivnih utisaka stranaca u odnosu na Hrvatsku i što ona nudi (izuzev turizma), već i zbog toga što sam mogla predstaviti našu zemlju u najboljem mogućem svjetlu. Konačno, moje sudjelovanje na WBF-u „okrunjeno“ je i nagradom „Women in Law“ koja mi je na kraju uručena s posebnom čestitkom stručnog žirija za „mladu odvjetničku nadu u usponu“ za područje Hrvatske. Divno je dobiti takvu nagradu, ona je zaista tiho priznanje za sve za što se trudim biti i ostvariti kao mlada žena u popriličnom izazovnom okruženju, no ono čemu se posebno veselim je pomisao da ću svojim radom, nadam se, utjecati na pozitivne promjene i povezivanje ljudi iz različitih dijelova svijeta koji možda svoju sreću pronađu upravo u Hrvatskoj.

 

* Fotografije su ustupljene na korištenje od strane WLA dana 3. svibnja 2024.

[1] Podaci preuzeti s mrežnih stranica ATTA-e na dan 20. svibnja 2024: https://learn.adventuretravel.biz/research/work-and-wander-meet-todays-digital-nomads

World Business Festival i predstavljanje trenda digitalnih nomada u Hrvatskoj
HILTON HOTEL, LONDON

Tekst: Anja Juršetić, Odvjetnik – partner u Odvjetničkom društvu Juršetić & Partneri

Završavala sam samo još jedan dugi dan u uredu sredinom siječnja jedva držeći glavu nad mnoštvom spisa i pravne literature. Taman pred odlazak iz ureda, otvorila sam LinkedIn koji volim pratiti i čitati zanimljivosti iz poslovnog svijeta i kulture, kad me u sandučiću dočekala pozivnica za sudjelovanje i predavanje na festivalu koji okuplja stručnjake iz svijeta prava, poreza, IT-ja i umjetne inteligencije – World Business Festival (WBF), ove godine pod geslom: „WBF – gdje se pravo, porezi i IT susreću s umjetnom inteligencijom.“

WBF je, u organizaciji World Law Alliance-a (WLA), međunarodne organizacije čiji je partner odvjetničko društvo u Zagrebu kojemu sam osnivač, ove godine odlučio organizirati festival u Londonu u hotelu Hilton u dvodnevnom aranžmanu. Pregledom najave imena predavača i već dogovorenih tema njihovih predavanja vidjela sam da se ove godine festival trudi okupiti stručnjake iz cijelog svijeta što me posebno zaintrigiralo, obzirom mi je u zadnje vrijeme fokus razvijanje međunarodnih veza s kolegama iz drugih država i produbljivanje postojećih veza s inozemnim klijentima i poslovnim partnerima. Predlaganje teme o kojoj bih ja predavala nije bilo posebno težak izazov, naime, već se neko vrijeme bavim imigracijskim pravom, točnije savjetovanjem stranih poslodavaca i fizičkih osoba oko dobivanja dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj kroz programe digitalnih nomada i EU plavih karata pa je odluka pala da upravo te programe predstavim i „ostatku svijeta“.

Uz poziv za predavanjem na WBF-u, pristigla mi je i obavijest da sam nominirana u kategoriji „Women in Law – legal excellence“ za područje Hrvatske, a sve kako sam prepoznata kao jedna od najmlađih odvjetnica i ujedno managing partnera u Hrvatskoj. Ta se nagrada dodjeljuje mladim ženama u pravnoj profesiji koje su se istaknule svojim doprinosom u pravu, pa je tako sama činjenica da sam nominirana za tu nagradu bila divan osjećaj – u selekcijskom sam procesu prikupljala pozitivne recenzije kolega, poslovnih partnera i klijenata koje je kasnije ocjenjivao stručni žiri WLA-a, a čitati kasnije njihove osvrte na moj rad bilo je nagrada samo po sebi.

Odvjetnica Anja Juršetić dobitnica je nagrade „Women in Law – legal excellence“

Na samom festivalu sudjelovalo je nekoliko stotina što izlagača (samostalnih predavača i panelista), što gostiju iz cijelog svijeta. Festival je bio prepun utjecajnih ljudi iz raznih poslovnih sektora, a atmosfera je bila dinamična i inspirirajuća – pravi kultorološki, jezični, svjetonazorski i poslovni melting pot.

Predavanje na temu „Imigracijska politika u Hrvatskoj – digitalni nomadi i vize za visokoobrazovane državljane trećih zemalja“ držala sam prvog dana festivala te sam publici (koja je pratila izravno sa samog festivala, ali i putem on-line platformi za izravni prijenos) prenijela zanimljivosti vezane uz digitalne nomade, točnije njihov privremeni boravak i rad u Hrvatskoj.

Ovdje ukratko prenosim par crtica iz samog predavanja, a što smatram da bi moglo biti zanimljivo čitateljima Ženiala – za početak, tko su uopće digitalni nomadi?

Digitalni nomadi su državljanini trećih zemalja (dakle, osobe koja nemaju državljanstvo EGP-a ili Švicarske Konfederacije ili koji uopće nemaju državljanstvo), a koji obavljaju svoje poslove putem komunikacijske tehnologije za poslodavce (treće osobe) ili vlastita trgovačka društva u kojima su zaposleni. S tim u vezi, postoje dva uvjeta koja se moraju ispuniti da bi se digitalni nomad zaista mogao zvati „nomadom“ (od grčke riječi grčki nomás, u značenju – što sa stadom luta, što označava njihov putujući način života): (1) poslodavac/vlastito trgovačko društvo nemaju registrirano poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj i (2) digitalni nomadne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske.

Digitalni nomadizam je relativno novi fenomen koji se svakako može smatrati jednom od posljedica pandemije koronavirusa, što je dovelo do toga da sve više zemalja prilagođava svoje zakonodavstvo digitalnom nomadizmu kako bi privukle rastuću populaciju visoko kvalificiranih radnika koji su omogućeni tehnološkim napretkom da rade i traže prilike izvan svoje zemlje podrijetla.

Prema Uredbi o načinu izračuna i iznosu sredstava za uzdržavanje trećih državljana u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 14/21, dalje: Uredba), digitalni nomadi moraju imati iznos koji odgovara najmanje 2,5 prosječne mjesečne neto plaće isplaćene prethodne godine, prema službenim podacima objavljenim od strane Državnog zavoda za statistiku, dok se navedeni iznos povećava za 10% prosječne mjesečne neto isplaćene plaće u prošloj godini za svakog dodatnog člana obitelji (čl. 2. st. 3. Uredbe). Prevedeno u brojke, minimalni mjesečni iznos sredstava potreban za uzdržavanje digitalnog nomada iznosi najmanje 2.539,31 eura, što se dokazuje bankovnim izvodom ili platnim listama za posljednjih šest mjeseci. U slučaju traženja dozvole privremenog boravka za cijelih 12 mjeseci, digitalni nomad mora dokazati da ima najmanje 30.471,72 eura na računu (izračun prema podacima u vrijeme pisanja ovog članka).

Što se tiče članova obitelji koji se pridružuju digitalnim nomadima tijekom boravka u Hrvatskoj, neposredni članovi obitelji mogu se pridružiti digitalnom nomadu koji je dobio privremeni boravak u Republici Hrvatskoj – u tu kategoriju spadaju i partneri koji žive u izvanbračnoj zajednici (neudana žena i neženjeni muškarac koji žive zajedno najmanje tri godine ili kraće razdoblje ako imaju zajedničko dijete ili ako nastavljaju vezu sklapanjem braka).

Nadalje, kako bi se pojednostavio postupak i privukao sve veći broj digitalnih nomada u Hrvatsku, odredbe Zakona o porezu na dohodak (prema izmjenama kroz Narodne novine br. 151/22) izuzele su njihov prihod od oporezivanja – dakle, digitalni nomadi su oslobođeni plaćanja poreza na dohodak na prihod koji ostvaruju svojim radom u Hrvatskoj. Što se tiče doprinosa, digitalni nomadi nisu obavezni plaćati doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj jer su zaposleni ili obavljaju zadatke za tvrtku koja nije registrirana u Hrvatskoj.

Što se tiče zdravstvenog osiguranja, Hrvatski sabor je 5. ožujka 2021. godine donio izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, omogućujući pristup zdravstvenim uslugama. Spomenuti zakon propisuje da državljanin treće zemlje s privremenim boravkom u Hrvatskoj, koji boravi u Hrvatskoj kao digitalni nomad, nije obvezan registrirati se za obvezno zdravstveno osiguranje niti plaćati doprinose za njega.

Prema izvješću o digitalnim nomadima globalnog udruženja pustolovnih putovanja ATTA[1] (engl. The Adventure Travel Trade Association) ključni su čimbenici pri odabiru destinacije i smještaja digitalnih nomada u svijetu (1) pouzdan internet, (2) dobro vrijeme i (3) niski troškovi života. Nadalje, prema tom izvješću, digitalni nomadi su najčešće freelanceri koji rade za više poslodavaca (36%), a zatim osnivači trgovačkih društava (33%). Glavni razlozi zbog kojih digitalni nomadi biraju ovaj životni stil su mogućnost stalnog putovanja, doživljavanje različitih kultura i upoznavanje lokalnih ljudi. 20% ispitanika postali su digitalni nomadi tijekom 2020. godine, vjerojatno zbog utjecaja COVID-19.

Najveći izazovi s kojima se suočavaju digitalni nomadi uključuju stalnu dostupnost i previše rada, neizvjesnost i usamljenost. ATTA je po provedenom istraživanju utvrdila da su najviše rangirane zemlje prema ocjenama digitalnih nomada (dobra mrežna povezanost, lijepo vrijeme i niski troškovi života), redom od najviše rangirane; Indonezija, zatim na drugom mjestu Meksiko i na trećem mjestu Tajland, a koje prate Španjolska, Kolumbija i Portugal.

Iako se Hrvatska još uvijek ne nalazi na popisu omiljenih destinacija za digitalne nomade, u zadnje se vrijeme sve više prepoznaje kao hit destinacija zbog svojih prirodnih i povijesnih ljepota, mora i planina, cjenovno prihvatljivog zdravstvenog osiguranja te općenito relativno niskih troškova života, za koje prednosti sam se pobrinula da svi čuju tijekom predavanja.

Utisci s predavanja bili su više nego pozitivni, prišli su mi mnogi s pitanjima i željom za suradnjom ili premještajem u Hrvatsku – isto mi je bilo na veliki ponos, ne samo zbog uspješnog predavanja i pozitivnih utisaka stranaca u odnosu na Hrvatsku i što ona nudi (izuzev turizma), već i zbog toga što sam mogla predstaviti našu zemlju u najboljem mogućem svjetlu. Konačno, moje sudjelovanje na WBF-u „okrunjeno“ je i nagradom „Women in Law“ koja mi je na kraju uručena s posebnom čestitkom stručnog žirija za „mladu odvjetničku nadu u usponu“ za područje Hrvatske. Divno je dobiti takvu nagradu, ona je zaista tiho priznanje za sve za što se trudim biti i ostvariti kao mlada žena u popriličnom izazovnom okruženju, no ono čemu se posebno veselim je pomisao da ću svojim radom, nadam se, utjecati na pozitivne promjene i povezivanje ljudi iz različitih dijelova svijeta koji možda svoju sreću pronađu upravo u Hrvatskoj.

 

* Fotografije su ustupljene na korištenje od strane WLA dana 3. svibnja 2024.

[1] Podaci preuzeti s mrežnih stranica ATTA-e na dan 20. svibnja 2024: https://learn.adventuretravel.biz/research/work-and-wander-meet-todays-digital-nomads