Tekst: Tekst: Anja Juršetić, Odvjetnik – partner u Odvjetničkom društvu JURŠETIĆ & PARTNERI d.o.o. u Zagrebu

Zakon o trgovačkim društvima (skraćeno: ZTD) u članku 466. propisuje načine prestanka društva (društva s ograničenom odgovornošću za potrebe ovog teksta) navođenjem da društvo može prestati istekom vremena na koje je društvo osnovano (prema odredbama odnosno roku ugovorenom društvenim ugovorom), odlukom članova, pripajanjem društva drugome društvu, spajanjem s drugim društvom i podjelom društva razdvajanjem, pravomoćnom odlukom registarskog suda kojom se određuje brisanje društva po službenoj dužnosti, otvaranjem stečajnog postupka, ništetnošću društva, ukidanjem društva, pravomoćnom presudom suda. Međutim, ZTD ne propisuje zatvorenu listu načina prestanka d.o.o.-a, već se društvenim ugovorom mogu predvidjeti i drugi razlozi za prestanak društva.

Uzimajući u obzir da je institut prestanka društva po skraćenom postupku relativna novina uvedena u hrvatsko zakonodavstvo izmjenama i dopunama ZTD-a iz 2019. godine, a o kojoj mnogo privatnika ne zna ili ne zna dovoljno, u ovom ćemo se tekstu orijentirati samo na taj način prestanka društva i objasniti koji je doseg i kako se u praksi provodi odredba članka 472.a ZTD-a koja normira upravo taj način prestanka društva.

Prestanak društva po skraćenom postupku provodi se bez likvidacije (zbog čega je takav način prestanka društva mnogo brži i jeftiniji od same likvidacije društva) te je moguć pod uvjetom da svi članovi društva suglasno donesu odluku o takvom prestanku društva koja odluka, uz izričiti navod svih članova da žele da društvo prestaje po skraćenom postupku bez likvidacije, obvezno mora sadržavati sljedeće elemente:

Tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj i matični broj subjekta društva koje na taj način prestaje, ukupni broj članova društva (uz navođenje imena i prezimena, prebivališta i osobnog identifikacijskog broja, odnosno tvrtke, sjedišta te osobnog identifikacijskog broja svakog člana društva) kao i plan raspodjele imovine društva (društvo u trenutku prestanka ne smije imati imovinu, što znači da sva imovina mora biti prodana, te isto mora biti usklađeno u poslovnim knjigama).

Uz odluku, svi članovi društva dužni su dati i izjavu da društvo nema nepodmirenih obveza prema radnicima i bivšim radnicima društva niti drugih nepodmirenih obveza po osnovi radnog odnosa radnika i bivših radnika, da društvo nema spornih ni nespornih, dospjelih ni nedospjelih obveza prema drugim vjerovnicima, kao i da se svaki član obvezuje podmiriti, solidarno sa svim ostalim članovima društva, sve preostale obveze društva, pokaže li se naknadno da one postoje.

Oba se prethodno navedena dokumenta, i odluka članova društva o prestanku po skraćenom postupku, kao i izjava svakog pojedinog člana donosi (odluka), odnosno daje (izjava) u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik, a potom se i odluka i izjava bez odgađanja objavljuju na internetskoj stranici sudskog registra i u glasilu društva, ako ga ono ima.

Odluka članova o prestanku po skraćenom postupku, kao i izjave svih članova društva, podnose se sudskom registru nadležnog trgovačkog suda kod kojeg je trgovačko društvo koje prestaje registrirano uz prijavu radi upisa činjenica prestanka društva u sudski registar. Uz navedenu dokumentaciju, registarskom se sudu predaje i potvrda porezne uprave da društvo nema nikakvih obveza sa osnova javnih davanja – s tim u vezi, registarski sud može provjeriti istinitost navoda o nepostojanju obveza društva, a u slučaju sumnje ima ovlasti zatražiti od članova društva polaganje osiguranja iz kojeg će se namiriti vjerovnici društva ukoliko se pokaže da društvo ima nepodmirenih obveza.

Ako su ispunjene pretpostavke za upis činjenice prestanka društva, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku prema članku 472.a ZTD-a. Protiv tog rješenja članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela mogu izjaviti prigovor na rješenje u roku od 30 dana od dana njegove objave. O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku. Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije.

U protivnom, ukoliko prigovora u naznačenom roku nema ili isti bude odbačen/odbijen, sud donosi rješenje o brisanju društva iz sudskog registra te ga objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra. Ako su ispunjene pretpostavke za upis činjenice prestanka društva, registarski sud će donijeti rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku prema članku 472.a ZTD-a.

Protiv tog rješenja članovi društva, vjerovnici društva ili državna tijela mogu izjaviti prigovor na rješenje u roku od 30 dana od dana njegove objave. O prigovoru odlučuje registarski sud koji je donio rješenje o prestanku društva po skraćenom postupku. Ako sud utvrdi da je prigovor osnovan ili da postoji mogućnost da se oštete vjerovnici ili članovi društva, ukinut će rješenje o prestanku društva bez likvidacije i o tome obavijestiti društvo, koje mora nastaviti postupak likvidacije. U protivnom, ukoliko prigovora u naznačenom roku nema ili isti bude odbačen/odbijen, sud donosi rješenje o brisanju društva iz sudskog registra te ga objavljuje na internetskoj stranici sudskog registra.

Pravomoćnošću rješenja o brisanju društva iz sudskog registra dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine, kako je sadržan u odluci, a ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.

Ovdje ukazujem i na aktualnu sudsku praksu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, posl.br. Pž-685/2023-2 od 30.03.2023. godine prema kojoj „Pobijanim rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu odbijen je prijedlog predlagateljice XY iz Z za donošenje odluke o osnivanju likvidacijske mase i imenovanju likvidatora nad imovinom (naknadno pronađenom imovinom) brisanog društva XYZ d.o.o. iz Z.

Prvostupanjski sud je pobijano rješenje donio s obrazloženjem da je brisano društvo prestalo po skraćenom postupku bez likvidacije, pa se stoga nisu ostvarile pretpostavke za provođenje likvidacije nad imovinom brisanog društva, a time niti za imenovanje likvidatora (čl. 472.d i čl. 382. st. 6. ZTD-a). Predlagateljica je podneskom od 16. siječnja 2023., kao osnivač i raniji jedini član tog društva podnijela prijedlog za likvidaciju naknadno pronađene imovine iza brisanog društva i/ili upis likvidacijske mase koja se odnosi na novčana sredstva s naslova preplaćenog poreza. O tom je prijedlogu prvostupanjski sud, suprotno njenim žalbenim navodima, donio pravilnu i zakonitu odluku. Prema odredbama čl. 70.e st. 1. i 2. ZSR-a, pokaže li se nakon brisanja subjekta upisa iz registra da on ima imovinu, provodi se likvidacija nad tom imovinom (likvidacijska masa).

Likvidacija imovine brisanog subjekta upisa provodi se uz odgovarajuću primjenu odredaba zakona kojim se uređuje likvidacija trgovačkih društava. Prema odredbi čl. 472.d st. 3. ZTD-a, pravomoćnošću rješenja o brisanju društva iz sudskog registra dijelovi imovine društva prelaze na članove društva suglasno planu raspodjele imovine, kako je sadržan u odluci iz čl. 472.a ovog Zakona, a ako neki dio imovine nije raspoređen tim planom, takav dio prelazi na sve članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela svakoga od njih u temeljnom kapitalu društva.

Odredba čl. 472.d ZTD-a je specijalna zakonska odredba u odnosu na čl. 70.e ZSR-a. Iz te odredbe ZTD-a jasno proizlazi da kada je društvo prestalo brisanjem po skraćenom postupku bez likvidacije, kao u konkretnom slučaju, tada naknadno pronađena imovina koja nije raspoređena planom raspodjele imovine, po samom zakonu (ex lege) prelazi na članove društva razmjerno sudjelovanju poslovnog udjela u temeljnom kapitalu brisanog društva.

To znači da u takvom slučaju sud ne raspoređuje naknadno pronađenu imovinu, ne provodi se likvidacija, niti se imenuje likvidator (tako i u odlukama ovoga suda poslovni broj Pž-5202/2022, Pž-431/2021).

Zato je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da nisu ispunjeni ni uvjeti iz čl. 382. st. 6. ZTD-a koji se odnosi na slučaj kada je nad društvom koje je brisano proveden postupak likvidacije (što u ovom slučaju nije tako), nego da se primjenjuje odredba čl. 472.d st. 3. ZTD-a osnovom koje naknadno pronađena imovina po sili zakona postaje imovina članova brisanog društva (u konkretnom slučaju predlagateljice).“

Nakon brisanja društva iz sudskog registra za obveze društva (obzirom nije provođena likvidacija) odgovaraju članovi društva solidarno cijelom svojom imovinom. Vjerovnici mogu tražbine koje su imali prema društvu ostvariti prema članovima društva u roku od dvije godine od dana objave brisanja društva iz sudskog registra. Član društva koji vjerovniku podmiri tražbinu ima pravo zahtijevati od svakog člana da mu naknadi dio koji na njega otpada. Nije li drukčije ugovoreno, dio koji otpada na pojedinog člana društva određuje se razmjerno sudjelovanju njegova poslovnog udjela u temeljnom kapitalu društva.

Po brisanju društva iz sudskog registra, osoba ovlaštena na zastupanje (brisanog) društva ima još 2 zakonske obveze, a to su pohrana i čuvanje poslovne dokumentacije brisanog društva te predaja godišnjih financijskih izvješća Financijskoj agenciji.

U odnosu na čuvanje poslovne dokumentacije, poslovni subjekti su dužni knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i drugu dokumentaciju čuvati u rokovima propisanim računovodstvenim, poreznim, carinskim, deviznim, radnopravnim i dr. propisima – s time da su za pojedinu dokumentaciju različitim propisima propisani različiti rokovi čuvanja, u kojem slučaju dokumentaciju treba čuvati u najduže propisanom roku. Primjerice, isplatne liste financijski izvještaji, godišnje izvješće i revizorsko izvješće (ako je poduzetnik obveznik revizije) se čuvaju trajno.

Nadalje, obveza je osobe ovlaštene na zastupanje (brisanog) društva i predaja godišnjeg financijskog izvješća Financijskog agenciji zaključno do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu u kojoj je društvo prestalo poslovati.