Izgradnja niskonaponske mreže na privatnoj nekretnini
U svijetu nekretnina, imati vlasništvo, smatra se zlatnim standardom, ne samo zbog prodaje, već je to i pravo koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari čini što ga je volja.
No, što učiniti kada se na nekretnini u privatnom vlasništvu stranke koja mi se obratila planira provesti niskonaponska mreža. Je li stranka dužna pristati na gradnju te niskonaponske mreže u svrhu javne rasvjete, budući da banka ima založno pravo na toj istoj nekretnini?
Piše: Jasna Paunović, Pravni kompas
Pita se oboje – vas kao sadašnjeg/bivšeg vlasnika nekretnine na čestici i banku kao fiducijarnog vlasnika/upisanog nositelja založnog prava (ovisi koji redoslijed upisa vlasništva u ZK) budući je u postupku izdavanje građevinske dozvole sukladno odredbama članka 115. stavak 3. Zakona o gradnji propisano da je stranka u postupku građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini” , a što se smatra dokazom pravnog interesa ( navedeno u članku 109. istog zakona).
Pod uvjetom da ne pristanete na sklapanje pravnog posla – ugovora o izvođenju niskonaponske mreže u svrhu javne rasvjete na vašoj građevnoj čestici (uz suglasnost banke), tada investitor pokreće postupak izvlaštenja jer su elektroenergetski zahvati u prostoru od interesa RH.
U svakom slučaju, ne mogu se izbjeći radovi provođenja razvodnog kabela NN mreže s eventualno postavljenim stupom JR na vašoj parceli, s nadoknadom troškova vezanog uz izvođenje predmetnog zahvata u prostoru – ili dogovorenom prilikom ugovaranja s investitorom ili po nalazu vještaka u postupku izvlaštenja.
Foto:Pexels.com
Izgradnja niskonaponske mreže na privatnoj nekretnini
U svijetu nekretnina, imati vlasništvo, smatra se zlatnim standardom, ne samo zbog prodaje, već je to i pravo koje ovlašćuje svog nositelja da s tom stvari čini što ga je volja.
No, što učiniti kada se na nekretnini u privatnom vlasništvu stranke koja mi se obratila planira provesti niskonaponska mreža. Je li stranka dužna pristati na gradnju te niskonaponske mreže u svrhu javne rasvjete, budući da banka ima založno pravo na toj istoj nekretnini?
Piše: Jasna Paunović, Pravni kompas
Pita se oboje – vas kao sadašnjeg/bivšeg vlasnika nekretnine na čestici i banku kao fiducijarnog vlasnika/upisanog nositelja založnog prava (ovisi koji redoslijed upisa vlasništva u ZK) budući je u postupku izdavanje građevinske dozvole sukladno odredbama članka 115. stavak 3. Zakona o gradnji propisano da je stranka u postupku građevinske dozvole investitor, vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini” , a što se smatra dokazom pravnog interesa ( navedeno u članku 109. istog zakona).
Pod uvjetom da ne pristanete na sklapanje pravnog posla – ugovora o izvođenju niskonaponske mreže u svrhu javne rasvjete na vašoj građevnoj čestici (uz suglasnost banke), tada investitor pokreće postupak izvlaštenja jer su elektroenergetski zahvati u prostoru od interesa RH.
U svakom slučaju, ne mogu se izbjeći radovi provođenja razvodnog kabela NN mreže s eventualno postavljenim stupom JR na vašoj parceli, s nadoknadom troškova vezanog uz izvođenje predmetnog zahvata u prostoru – ili dogovorenom prilikom ugovaranja s investitorom ili po nalazu vještaka u postupku izvlaštenja.
Foto:Pexels.com