Mindfulness na poslu Brinu li tvrtke o mentalnom zdravlju zaposlenika?
Tekst: IVA MIA KRUŠLIN
Iva Mia Coaching d.o.o.
https://ivamiakruslin.com/
Mentalno zdravlje na radnom mjestu jedno je od vodećih pitanja o kojem treba ozbiljno raspravljati. U Velikoj Britaniji, na
primjer, od 2009. godine broj bolovanja zbog stresa, depresije i anksioznosti povećao se za 24%, a broj izgubljenih radnih dana
zbog mentalne bolesti – udvostručio se.
Za Veliku Britaniju, neizravan trošak lošeg mentalnog zdravlja kroz nezaposlenost, odsutnost s posla i samo formalnu „prisutnost“ na radnom mjestu te posljedičan gubitak produktivnosti, procjenjuje se na iznos između 70 i 100 milijardi funti.
Posebno je potrebno pozabaviti se temom mentalnog zdravlja u malim i srednjim poduzećima koja čine važan dio gospodarstva, ali imaju ograničen pristup zaštiti na radu.
Vlasnici/menadžeri malih i srednjih poduzeća suočavaju se s posebnim izazovima u prepoznavanju i priznavanju problema te
u traženju pomoći u ovom području.
Svjetske tvrtke, s druge strane, kao što su Google, Apple, IBM, Bosch, Beiersdorf, Aetna, Unilever, Golden Sachs Group, Target, Bank of America i drugi investiraju milijune dolara u ‘interne programe povećanja sreće i svjesnosti’ te ponosno objavljuju rezultate koje njima postižu.
Jedan od vrlo popularnih korporativnih mentalnih treninga na ‘radnom mjestu’ je Sekularni mindfulness mentalni trening (mindfulness = uredotočena svjesnost).
Razlog za integriranje ovog treninga u korporativni svijet su mnoga znanstvena istraživanja koja pokazuju da mindfulness smanjuje stres, poboljšava koncentraciju i pamćenje, poboljšava emocionalnu samoregulaciju, sposobnost slušanja te povećava kreativnost i suosjećanje.
Mindfulness izgrađuje održivu otpornost koja podupire uspješno bavljenje svakodnevnim životom. Izlaskom iz autopilota i razvijanjem svijesti o određenim obrascima ponašanja postajemo sposobni odgovoriti na situaciju, a ne reagirati na stare poznate načine koji ne služe nama ili onima oko nas. Mozak neprestano mijenja svoj fizički oblik i funkciju na temelju dolaznog stimulansa.
U ovom treningu, ključ je rad na svjesnosti te se može promatrati kao mentalni rad – treniramo um da postamo fit i time pojačavamo mentalnu agilnost.
Slike:Iva Mia Krušlun;Pexels.com
Mindfulness na poslu Brinu li tvrtke o mentalnom zdravlju zaposlenika?
Tekst: IVA MIA KRUŠLIN
Iva Mia Coaching d.o.o.
https://ivamiakruslin.com/
Mentalno zdravlje na radnom mjestu jedno je od vodećih pitanja o kojem treba ozbiljno raspravljati. U Velikoj Britaniji, na
primjer, od 2009. godine broj bolovanja zbog stresa, depresije i anksioznosti povećao se za 24%, a broj izgubljenih radnih dana
zbog mentalne bolesti – udvostručio se.
Za Veliku Britaniju, neizravan trošak lošeg mentalnog zdravlja kroz nezaposlenost, odsutnost s posla i samo formalnu „prisutnost“ na radnom mjestu te posljedičan gubitak produktivnosti, procjenjuje se na iznos između 70 i 100 milijardi funti.
Posebno je potrebno pozabaviti se temom mentalnog zdravlja u malim i srednjim poduzećima koja čine važan dio gospodarstva, ali imaju ograničen pristup zaštiti na radu.
Vlasnici/menadžeri malih i srednjih poduzeća suočavaju se s posebnim izazovima u prepoznavanju i priznavanju problema te
u traženju pomoći u ovom području.
Svjetske tvrtke, s druge strane, kao što su Google, Apple, IBM, Bosch, Beiersdorf, Aetna, Unilever, Golden Sachs Group, Target, Bank of America i drugi investiraju milijune dolara u ‘interne programe povećanja sreće i svjesnosti’ te ponosno objavljuju rezultate koje njima postižu.
Jedan od vrlo popularnih korporativnih mentalnih treninga na ‘radnom mjestu’ je Sekularni mindfulness mentalni trening (mindfulness = uredotočena svjesnost).
Razlog za integriranje ovog treninga u korporativni svijet su mnoga znanstvena istraživanja koja pokazuju da mindfulness smanjuje stres, poboljšava koncentraciju i pamćenje, poboljšava emocionalnu samoregulaciju, sposobnost slušanja te povećava kreativnost i suosjećanje.
Mindfulness izgrađuje održivu otpornost koja podupire uspješno bavljenje svakodnevnim životom. Izlaskom iz autopilota i razvijanjem svijesti o određenim obrascima ponašanja postajemo sposobni odgovoriti na situaciju, a ne reagirati na stare poznate načine koji ne služe nama ili onima oko nas. Mozak neprestano mijenja svoj fizički oblik i funkciju na temelju dolaznog stimulansa.
U ovom treningu, ključ je rad na svjesnosti te se može promatrati kao mentalni rad – treniramo um da postamo fit i time pojačavamo mentalnu agilnost.
Slike:Iva Mia Krušlun;Pexels.com