Kako vježbati strpljenje Savjeti za svakodnevno vježbanje strpljenja
Piše: Ivana Bunjevac Pandurić
Spremate se za posao u žurbi, a vaše se dijete iz kreveta samo prebacilo na kauč i drijema.
Nakon što ste kolegi poslali detaljan mail s odgovorima na njegova pitanja o novom projektu, zadovoljno se bacate na sljedeći zadatak, ali nakon par minuta kolega zove i postavlja nova (iako vrlo slična) pitanja o projektu.
Našli ste video čiji naslov savršeno opisuje problem koji trebate riješiti, a traje – 54 minute.
Kakav osjećaj u vama izazivaju navedene situacije? Kako reagirate u sličnima?
Strpljenje nije samo vrlina, već i temelj kvalitetnih odnosa. Prema Golemanu, strpljenje je sastavni dio emocionalne inteligencije, omogućuje nam da bolje razumijemo druge ljude i donesemo bolje odluke u emocionalno nabijenim situacijama, čime doprinosimo zdravijim i snažnijim odnosima.
Kada smo strpljivi, dajemo si prostor da promislimo prije reakcije, a time ostavljamo dojam osobe koja je emocionalno stabilna i uvažava druge.
Nedostatak strpljenja može, s druge strane, ozbiljno narušiti odnose, čak i s ljudima koji su nam najbliži. Frustracija koja se nakuplja dovodi do brzopletih komentara i postupaka nakon kojih žalimo. Ako se to događa često, u našim odnosima s najbližim ljudima slabi povjerenje i podrška.
Kako vježbati strpljenje u svakodnevnim situacijama?
Strpljenje nije urođena osobina – ono je vještina koja se može razvijati i jačati na razne načine. Neki od njih su:
Duboko dišite i brojite do 10: Često ponavljan savjet, jer funkcionira. Prije nego što reagirate, nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. Ovo vam može pomoći da smirite reakciju “bori se ili bježi” i odgovorite na pravi način. Prema psihologu dr. Herbertu Bensonu, duboko disanje aktivira parasimpatički živčani sustav, koji nas umiruje i daje nam osjećaj kontrole.
Promijenite perspektivu: Pokušajte sagledati situaciju iz perspektive druge osobe. Zapitajte se što bi moglo biti u pozadini njihovog ponašanja. Empatija i razumijevanje često smiruju impulzivnu reakciju. Stručnjaci za komunikaciju naglašavaju važnost ove vještine jer pomaže u održavanju konstruktivnih odnosa i smanjuje napetost u svakodnevnim situacijama.
Redovito prakticirajte zahvalnost: Zahvalnost nas podsjeća na pozitivne aspekte naših odnosa i života. Time nas čini manje frustriranima zbog svakodnevnih problema i izazova, i strpljivijima kada stvari ne idu po planu.
Iako volim pisati, kod mene dnevnik zahvalnosti nije zaživio, pa zahvalnost prakticiram nekoliko minuta svake večeri prije spavanja. U svakom slučaju imam veću korist od toga nego od razmišljanja koji me sve poslovi čekaju sutra. Oni su ionako zapisani.
Postavite granice i osigurajte vrijeme za oporavak: Kada se osjećamo iscrpljeno ili preopterećeno, vjerojatnije je da ćemo izgubiti strpljenje. Dajte si vremena za oporavak i za aktivnosti koje vas pune energijom. Time ćete u kritičnim trenucima imati više kapaciteta za strpljenje. Ovo je po meni posebno koristan savjet ako ste roditelj.
Vježbajte odgodu reakcije: Kada osjetite poriv da odmah reagirate, pokušajte pričekati nekoliko sekundi. Ovo može zvučati jednostavno, ali svjesna kontrola reakcije izuzetno je moćan alat. Vježba trenira mozak da poveća prag tolerancije i ojača emocionalnu stabilnost.
Postavite realna očekivanja: Često gubimo strpljenje jer očekujemo da ljudi ili situacije budu savršeni ili onakvi kako smo mi to zamislili. Pokušajte postaviti realna očekivanja u odnosima i zadacima. Istraživanja o očekivanjima sugeriraju da prihvaćanje nesavršenosti olakšava strpljenje i razumijevanje. Kada primijetite da kreće frustracija, preispitajte svoja očekivanja: jesu li realna i mogu li se promijeniti? Ovo vam može pomoći u prilagođavanju vlastite reakcije.
Vježbanje strpljenja u svakodnevnim situacijama pomaže nam i u onim trenucima kada se suočavamo s dugoročnijim izazovima, gdje rezultati naših napora nisu odmah vidljivi. Svi smo doživjeli taj osjećaj frustracije dok čekamo plodove svog rada, ali kako piše Edward George Bulwer-Lytton „strpljenje nije pasivno, naprotiv, ono je aktivno, to je koncentrirana snaga.“
A da bismo bili snažniji – vježbamo.
Foto:Pexels.com
Kako vježbati strpljenje Savjeti za svakodnevno vježbanje strpljenja
Piše: Ivana Bunjevac Pandurić
Spremate se za posao u žurbi, a vaše se dijete iz kreveta samo prebacilo na kauč i drijema.
Nakon što ste kolegi poslali detaljan mail s odgovorima na njegova pitanja o novom projektu, zadovoljno se bacate na sljedeći zadatak, ali nakon par minuta kolega zove i postavlja nova (iako vrlo slična) pitanja o projektu.
Našli ste video čiji naslov savršeno opisuje problem koji trebate riješiti, a traje – 54 minute.
Kakav osjećaj u vama izazivaju navedene situacije? Kako reagirate u sličnima?
Strpljenje nije samo vrlina, već i temelj kvalitetnih odnosa. Prema Golemanu, strpljenje je sastavni dio emocionalne inteligencije, omogućuje nam da bolje razumijemo druge ljude i donesemo bolje odluke u emocionalno nabijenim situacijama, čime doprinosimo zdravijim i snažnijim odnosima.
Kada smo strpljivi, dajemo si prostor da promislimo prije reakcije, a time ostavljamo dojam osobe koja je emocionalno stabilna i uvažava druge.
Nedostatak strpljenja može, s druge strane, ozbiljno narušiti odnose, čak i s ljudima koji su nam najbliži. Frustracija koja se nakuplja dovodi do brzopletih komentara i postupaka nakon kojih žalimo. Ako se to događa često, u našim odnosima s najbližim ljudima slabi povjerenje i podrška.
Kako vježbati strpljenje u svakodnevnim situacijama?
Strpljenje nije urođena osobina – ono je vještina koja se može razvijati i jačati na razne načine. Neki od njih su:
Duboko dišite i brojite do 10: Često ponavljan savjet, jer funkcionira. Prije nego što reagirate, nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite. Ovo vam može pomoći da smirite reakciju “bori se ili bježi” i odgovorite na pravi način. Prema psihologu dr. Herbertu Bensonu, duboko disanje aktivira parasimpatički živčani sustav, koji nas umiruje i daje nam osjećaj kontrole.
Promijenite perspektivu: Pokušajte sagledati situaciju iz perspektive druge osobe. Zapitajte se što bi moglo biti u pozadini njihovog ponašanja. Empatija i razumijevanje često smiruju impulzivnu reakciju. Stručnjaci za komunikaciju naglašavaju važnost ove vještine jer pomaže u održavanju konstruktivnih odnosa i smanjuje napetost u svakodnevnim situacijama.
Redovito prakticirajte zahvalnost: Zahvalnost nas podsjeća na pozitivne aspekte naših odnosa i života. Time nas čini manje frustriranima zbog svakodnevnih problema i izazova, i strpljivijima kada stvari ne idu po planu.
Iako volim pisati, kod mene dnevnik zahvalnosti nije zaživio, pa zahvalnost prakticiram nekoliko minuta svake večeri prije spavanja. U svakom slučaju imam veću korist od toga nego od razmišljanja koji me sve poslovi čekaju sutra. Oni su ionako zapisani.
Postavite granice i osigurajte vrijeme za oporavak: Kada se osjećamo iscrpljeno ili preopterećeno, vjerojatnije je da ćemo izgubiti strpljenje. Dajte si vremena za oporavak i za aktivnosti koje vas pune energijom. Time ćete u kritičnim trenucima imati više kapaciteta za strpljenje. Ovo je po meni posebno koristan savjet ako ste roditelj.
Vježbajte odgodu reakcije: Kada osjetite poriv da odmah reagirate, pokušajte pričekati nekoliko sekundi. Ovo može zvučati jednostavno, ali svjesna kontrola reakcije izuzetno je moćan alat. Vježba trenira mozak da poveća prag tolerancije i ojača emocionalnu stabilnost.
Postavite realna očekivanja: Često gubimo strpljenje jer očekujemo da ljudi ili situacije budu savršeni ili onakvi kako smo mi to zamislili. Pokušajte postaviti realna očekivanja u odnosima i zadacima. Istraživanja o očekivanjima sugeriraju da prihvaćanje nesavršenosti olakšava strpljenje i razumijevanje. Kada primijetite da kreće frustracija, preispitajte svoja očekivanja: jesu li realna i mogu li se promijeniti? Ovo vam može pomoći u prilagođavanju vlastite reakcije.
Vježbanje strpljenja u svakodnevnim situacijama pomaže nam i u onim trenucima kada se suočavamo s dugoročnijim izazovima, gdje rezultati naših napora nisu odmah vidljivi. Svi smo doživjeli taj osjećaj frustracije dok čekamo plodove svog rada, ali kako piše Edward George Bulwer-Lytton „strpljenje nije pasivno, naprotiv, ono je aktivno, to je koncentrirana snaga.“
A da bismo bili snažniji – vježbamo.
Foto:Pexels.com
pročitajte još
- Categories: Osobni razvoj