Nesklad s prirodom, nesklad je s nama samima
Tekst: Gordana Matković, Vlasnica i direktorica Educamix centar za razvoj ljudskih potencijala
Povratak na posao, povratak u stvarnost, ima tako puno povrataka… Mene povratak podsjeća na ono što stvarno trebam, što je potrebno mom tijelu i mojoj duši.
Ako ste se ikad osjećalI ranjivo, usamljeno, neshvaćeno, zarobljeno u svojoj koži, što je ljekovitije od “bijega” u prirodu u njenom najčišćem obliku? Ne znam imate li i vi potrebu “pobjeći“ u prirodu i pokušati se ponovo povezati s najdubljim dijelovima sebe u tišini i blagodati zelenila i iskonskim zvukovima i mirisima koje naša podsvijest još uvijek pamti. Živjeti u skladu s prirodom znači promatrati, učiti i živjeti na način na koji se stvari prirodno događaju. To znači vjerovati prirodnim procesima Zemlje i živjeti po njima, umjesto da ih modificirate ili mijenjate. Učenje načina suživota sa životinjama i elementima oko vas može vam prirodno pomoći da živite u skladu s prirodom.
OSVIJESTIMO! U protekla 24 sata od jučer u ovo vrijeme, na našem je svijetu uništeno 80.000 hektara prašuma. U okoliš je ispušteno 13 milijuna tona otrovnih kemikalija. Više od 45.000 ljudi umrlo je od gladi, a 38.000 od njih bila su djeca. Više od 130 biljnih ili životinjskih vrsta dovedeno je do izumiranja. Zadnji tako brz gubitak vrsta odvijao se u vrijeme nestanka dinosaura.
Svi mi, u modernome svijetu, najčešće idemo kroz život baveći se svakodnevnim stvarima koje nam omogućuju zaradu i stil života na koji smo navikli. Ipak, povremeno ćemo osluhnuti malo pozornije, pogledati malo dublje i pronaći, često bez previše truda, kakofoniju glasova koji govore o sumornoj budućnosti, od razumnih do onih ne previše vjerojatnih.
Svakog dana u medijima gledamo, slušamo ili čitamo o novoj smrtonosnoj bakteriji ili virusima, o sve ekstremnijim vremenskim prilikama, o raširenosti kancerogenih onečišćivača okoliša, o uzbunjujućim prijetnjama izvorima hrane, a i priče koje kažu da su privredni kolaps i svjetska depresija ili možda konačna bitka kod Armageddona — udaljeni tek nekoliko dana ili godina.
Ima i onih koji će vam reći da je sve u najboljem redu i da nema nikakvih problema: cjelokupno svjetsko stanovništvo stalo bi na područje veličine Floride i da će tehnologija jednoga dana dati rješenje svih naših problema. Među tim oprečnim stavovima o tome što jest ili nije krivo sa svijetom su i kontroverzna mišljenja o tome što bi se trebalo ili ne trebalo učiniti u vezi s tim. Na nama je da razmislimo i odlučimo svatko za sebe što i kako bi trebao postupati u budućnosti, hoćemo li postati žrtve medijskih manipulacija ili ćemo pokušati dati najbolje od sebe da nama i našoj djeci bude bolje.
Unutarnji nesklad je korijen svih nesloga. Narušava sklad u obitelji, društvu i sklad u odnosu prema prirodi. Ljudsko tijelo sastoji se od pet elemenata — zemlje, vode, vatre, zraka i etera. Kada je harmonija između ovih elemenata poremećena, razvija se bolest. Oko 80% svih bolesti su psihosomatske – uzrokovane su ili pogoršane mentalnim čimbenikom kao što je stres. Priroda je manifestacija ljudske prirode stoga naš nesklad utječe i na nju.
Za sklad s prirodom trebamo imati kvalitete pet elemenata. Voda je tekuća i ima oblik bilo koje posude; isto tako moramo biti fleksibilni. Zrak nas uči da u svakom trenutku budemo lagani. Vatra transformira sve što se u nju stavi, a naše stanje uma i osobnosti trebali bi biti toliko snažni da se tko god nam dođe vrati kao promijenjena osoba. Kada živimo kao priroda, ona će postojati u skladu s nama.
SVE JE POVEZANO
Sve na ovoj Zemlji služi svojoj svrsi. Čak i najdosadnije ili najsićušnije životinje i biljke igraju ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. Komarci se, primjerice, nama kao ljudima čine besmislenim i iritantnim. Ipak, oni služe kao nevjerojatno važan dio prehrambenog lanca. Bez njih bi mnoge druge vrste poput ptica, šišmiša, žaba, riba, pa čak i nekih biljaka, patile.
Zemlja i njeni ekosustavi naš su zajednički dom. Svaki pojedinac treba zapamtiti da Zemlja ne pripada samo nama. Od vitalne je važnosti da živimo u skladu s prirodom kako bismo stvorili ravnotežu između ekonomskih, društvenih i ekoloških zahtjeva sadašnjih i budućih generacija.
Prema znanstvenicima i istraživačima, naš trenutni način života, posebice naše potrošačke i proizvodne navike, značajno su utjecali na održivi kapacitet Zemlje. Naša nebriga za prirodu očitovala se u obliku gubitka bioraznolikosti, dezertifikacije, klimatskih promjena i poremećaja prirodnih ciklusa. Na prirodu se već nekoliko godina gleda kao na robu koja prvenstveno postoji za dobrobit ljudi, a ekološki problemi se umanjuju ili odbacuju kao “rješivi” tehnološkim sredstvima.
Najbolji način na koji možete živjeti u skladu s prirodom je promatrati je i učiti od nje. Priroda ima puno toga za ponuditi i poučiti ako naučimo slušati. Često se čini da ljudi misle da je priroda ovdje da nam služi i koristi nam, dok smo u stvarnosti samo mali dio većeg sustava. Kad pokušavate živjeti u skladu s prirodom, osluškujte i vidite što vas priroda može naučiti. Priroda nas uči kako da se ponašamo. Primjećujete kako lišće ostaje na tlu kada padne sa stabla, uočavate važnost vode… Primijetite kako u prirodi nema žurbe – sve raste svojim tempom i u svoje vrijeme. Vidite li biljke koje prirodno rastu zajedno? Postoji razlog zašto su uspjele na tom mjestu. Postoji mnogo lekcija o ponašanju koje možemo naučiti promatrajući prirodne procese na Zemlji – samo trebamo osluškivati.
Mi smo (i sve druge žive stvari) napravljeni od hrane koju jedemo, a ta hrana kao izvor energije ima isključivo sunčevo svjetlo. Ako nema sunca, nema ni života; obilne količine sunčeva svjetla i dovoljno vode znače bogatstvo oblika života. Sazdani smo od sunčevog svjetla. Kako se postavljamo prema tom najtemeljnijem izvoru odražava kako vidimo sebe u odnosu na ostatak prirodnoga svijeta.
Napredak znanosti i tehnologije omogućio nam je stvaranje i otkrivanje rješenja za teške probleme, učinkovito praćenje klimatskih promjena i predviđanje prirodnih katastrofa. Sva ta dostignuća ojačala su našu vjeru u znanost. Međutim, ne možemo zanemariti poteškoće koje je ovaj napredak prouzročio, kao što su onečišćenje, globalno zagrijavanje, fragmentacija staništa… Naši problemi ne proizlaze iz naše tehnologije, naših prehrambenih navika, nasilja u medijima ili bilo koje druge stvari koju činimo. Oni proizlaze iz naše kulture, našeg pogleda na svijet. Razlog zašto je većina ponuđenih rješenja svjetske krize nepraktična jest to što izviru iz istog gledišta koje je uzrokom problema. Recikliranje neće spasiti svijet, ukidanje fosilnih goriva neće spasiti svijet… Čak i da se sve te dobre stvari u potpunosti primjenjuju, naš će temeljni problem i dalje ostati i neizbježno se ponoviti.
Mnogi kritični resursi, poput fosilnih goriva, nisu obnovljivi, ali se prekomjerno koriste. Povećano onečišćenje zraka, vode i tla rezultat je neograničene ljudske aktivnosti, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju i sigurnosti. Shvatili smo da je razvojni model usmjeren na čovjeka kriv kad su globalno zatopljenje i klimatske promjene oslobodile svoj bijes u obliku prirodnih katastrofa i bolesti bez presedana.
Danas bi se mnogi ljudi složili da imamo bolje razumijevanje prirode od prethodnih generacija; više ne zagovaramo pjevanje bogovima kiše ili molitvu za čuda. Naše dubinsko razumijevanje znanosti i tehnologije pomoglo nam je da shvatimo prirodni svijet, kako on funkcionira i zašto je održavanje ekološke ravnoteže ključno. Međutim, ako napravimo korak unatrag i razmislimo o tome, samo smo iskoristili ovo znanje da bismo bolje razumjeli kako bi ljudske aktivnosti mogle napredovati.
Počeli smo osjećati nadmoć nad prirodom dok smo razbijali mitove i zablude o okolišu. Stvorili smo nezdrav odnos s prirodom, što je uključivalo uništavanje životinja, prirodnih staništa i prirodnih resursa kako bismo napredovali u ovom svijetu koji se neprestano mijenja. Umjesto toga, trebali smo zagovarati skladan suživot čovjeka i prirode, racionalno razvijati i koristiti resurse te voditi računa o ekološkim pitanjima.
Korak prema životu u skladu s prirodom uključuje odricanje od ideja koje potiču znanost i tehnologiju da nadvladaju prirodne sile i okoliš. Potreban je održiviji model za proizvodnju i potrošnju kako bi se zadovoljile osnovne potrebe rastućeg stanovništva, a da pritom ostane unutar ograničenja Zemljinih ograničenih resursa.
Kad dovoljan broj ljudi promijeni način gledanja na stvari, rješenja će postati očita, često na načine koje si prije no što su nam se oči otvorile nismo mogli ni zamisliti. Velik smo dio svijeta uništili zbog naše kulture; velik dio možemo i spasiti ako tu našu kulturu promijenimo. Živjeti u skladu s prirodom znači razumjeti i prihvatiti neosjećajnu stvarnost prirodnih sila. Što je veće ovo razumijevanje i prihvaćanje, to je veći sklad. Prirodne sile su ono što jesu. Molitva za čuda je besplodna. Samo za ljude koji razumiju prirodne sile i kako im se suprotstaviti ili ojačati ili održati ili promijeniti s drugim prirodnim silama, može se doista reći da žive u skladu s prirodom. Hoćemo li mi biti jedan od tih ljudi, ovisi o nama samima.
foto: Canva
Nesklad s prirodom, nesklad je s nama samima
Tekst: Gordana Matković, Vlasnica i direktorica Educamix centar za razvoj ljudskih potencijala
Povratak na posao, povratak u stvarnost, ima tako puno povrataka… Mene povratak podsjeća na ono što stvarno trebam, što je potrebno mom tijelu i mojoj duši.
Ako ste se ikad osjećalI ranjivo, usamljeno, neshvaćeno, zarobljeno u svojoj koži, što je ljekovitije od “bijega” u prirodu u njenom najčišćem obliku? Ne znam imate li i vi potrebu “pobjeći“ u prirodu i pokušati se ponovo povezati s najdubljim dijelovima sebe u tišini i blagodati zelenila i iskonskim zvukovima i mirisima koje naša podsvijest još uvijek pamti. Živjeti u skladu s prirodom znači promatrati, učiti i živjeti na način na koji se stvari prirodno događaju. To znači vjerovati prirodnim procesima Zemlje i živjeti po njima, umjesto da ih modificirate ili mijenjate. Učenje načina suživota sa životinjama i elementima oko vas može vam prirodno pomoći da živite u skladu s prirodom.
OSVIJESTIMO! U protekla 24 sata od jučer u ovo vrijeme, na našem je svijetu uništeno 80.000 hektara prašuma. U okoliš je ispušteno 13 milijuna tona otrovnih kemikalija. Više od 45.000 ljudi umrlo je od gladi, a 38.000 od njih bila su djeca. Više od 130 biljnih ili životinjskih vrsta dovedeno je do izumiranja. Zadnji tako brz gubitak vrsta odvijao se u vrijeme nestanka dinosaura.
Svi mi, u modernome svijetu, najčešće idemo kroz život baveći se svakodnevnim stvarima koje nam omogućuju zaradu i stil života na koji smo navikli. Ipak, povremeno ćemo osluhnuti malo pozornije, pogledati malo dublje i pronaći, često bez previše truda, kakofoniju glasova koji govore o sumornoj budućnosti, od razumnih do onih ne previše vjerojatnih.
Svakog dana u medijima gledamo, slušamo ili čitamo o novoj smrtonosnoj bakteriji ili virusima, o sve ekstremnijim vremenskim prilikama, o raširenosti kancerogenih onečišćivača okoliša, o uzbunjujućim prijetnjama izvorima hrane, a i priče koje kažu da su privredni kolaps i svjetska depresija ili možda konačna bitka kod Armageddona — udaljeni tek nekoliko dana ili godina.
Ima i onih koji će vam reći da je sve u najboljem redu i da nema nikakvih problema: cjelokupno svjetsko stanovništvo stalo bi na područje veličine Floride i da će tehnologija jednoga dana dati rješenje svih naših problema. Među tim oprečnim stavovima o tome što jest ili nije krivo sa svijetom su i kontroverzna mišljenja o tome što bi se trebalo ili ne trebalo učiniti u vezi s tim. Na nama je da razmislimo i odlučimo svatko za sebe što i kako bi trebao postupati u budućnosti, hoćemo li postati žrtve medijskih manipulacija ili ćemo pokušati dati najbolje od sebe da nama i našoj djeci bude bolje.
Unutarnji nesklad je korijen svih nesloga. Narušava sklad u obitelji, društvu i sklad u odnosu prema prirodi. Ljudsko tijelo sastoji se od pet elemenata — zemlje, vode, vatre, zraka i etera. Kada je harmonija između ovih elemenata poremećena, razvija se bolest. Oko 80% svih bolesti su psihosomatske – uzrokovane su ili pogoršane mentalnim čimbenikom kao što je stres. Priroda je manifestacija ljudske prirode stoga naš nesklad utječe i na nju.
Za sklad s prirodom trebamo imati kvalitete pet elemenata. Voda je tekuća i ima oblik bilo koje posude; isto tako moramo biti fleksibilni. Zrak nas uči da u svakom trenutku budemo lagani. Vatra transformira sve što se u nju stavi, a naše stanje uma i osobnosti trebali bi biti toliko snažni da se tko god nam dođe vrati kao promijenjena osoba. Kada živimo kao priroda, ona će postojati u skladu s nama.
SVE JE POVEZANO
Sve na ovoj Zemlji služi svojoj svrsi. Čak i najdosadnije ili najsićušnije životinje i biljke igraju ulogu u održavanju ravnoteže u prirodi. Komarci se, primjerice, nama kao ljudima čine besmislenim i iritantnim. Ipak, oni služe kao nevjerojatno važan dio prehrambenog lanca. Bez njih bi mnoge druge vrste poput ptica, šišmiša, žaba, riba, pa čak i nekih biljaka, patile.
Zemlja i njeni ekosustavi naš su zajednički dom. Svaki pojedinac treba zapamtiti da Zemlja ne pripada samo nama. Od vitalne je važnosti da živimo u skladu s prirodom kako bismo stvorili ravnotežu između ekonomskih, društvenih i ekoloških zahtjeva sadašnjih i budućih generacija.
Prema znanstvenicima i istraživačima, naš trenutni način života, posebice naše potrošačke i proizvodne navike, značajno su utjecali na održivi kapacitet Zemlje. Naša nebriga za prirodu očitovala se u obliku gubitka bioraznolikosti, dezertifikacije, klimatskih promjena i poremećaja prirodnih ciklusa. Na prirodu se već nekoliko godina gleda kao na robu koja prvenstveno postoji za dobrobit ljudi, a ekološki problemi se umanjuju ili odbacuju kao “rješivi” tehnološkim sredstvima.
Najbolji način na koji možete živjeti u skladu s prirodom je promatrati je i učiti od nje. Priroda ima puno toga za ponuditi i poučiti ako naučimo slušati. Često se čini da ljudi misle da je priroda ovdje da nam služi i koristi nam, dok smo u stvarnosti samo mali dio većeg sustava. Kad pokušavate živjeti u skladu s prirodom, osluškujte i vidite što vas priroda može naučiti. Priroda nas uči kako da se ponašamo. Primjećujete kako lišće ostaje na tlu kada padne sa stabla, uočavate važnost vode… Primijetite kako u prirodi nema žurbe – sve raste svojim tempom i u svoje vrijeme. Vidite li biljke koje prirodno rastu zajedno? Postoji razlog zašto su uspjele na tom mjestu. Postoji mnogo lekcija o ponašanju koje možemo naučiti promatrajući prirodne procese na Zemlji – samo trebamo osluškivati.
Mi smo (i sve druge žive stvari) napravljeni od hrane koju jedemo, a ta hrana kao izvor energije ima isključivo sunčevo svjetlo. Ako nema sunca, nema ni života; obilne količine sunčeva svjetla i dovoljno vode znače bogatstvo oblika života. Sazdani smo od sunčevog svjetla. Kako se postavljamo prema tom najtemeljnijem izvoru odražava kako vidimo sebe u odnosu na ostatak prirodnoga svijeta.
Napredak znanosti i tehnologije omogućio nam je stvaranje i otkrivanje rješenja za teške probleme, učinkovito praćenje klimatskih promjena i predviđanje prirodnih katastrofa. Sva ta dostignuća ojačala su našu vjeru u znanost. Međutim, ne možemo zanemariti poteškoće koje je ovaj napredak prouzročio, kao što su onečišćenje, globalno zagrijavanje, fragmentacija staništa… Naši problemi ne proizlaze iz naše tehnologije, naših prehrambenih navika, nasilja u medijima ili bilo koje druge stvari koju činimo. Oni proizlaze iz naše kulture, našeg pogleda na svijet. Razlog zašto je većina ponuđenih rješenja svjetske krize nepraktična jest to što izviru iz istog gledišta koje je uzrokom problema. Recikliranje neće spasiti svijet, ukidanje fosilnih goriva neće spasiti svijet… Čak i da se sve te dobre stvari u potpunosti primjenjuju, naš će temeljni problem i dalje ostati i neizbježno se ponoviti.
Mnogi kritični resursi, poput fosilnih goriva, nisu obnovljivi, ali se prekomjerno koriste. Povećano onečišćenje zraka, vode i tla rezultat je neograničene ljudske aktivnosti, što predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju i sigurnosti. Shvatili smo da je razvojni model usmjeren na čovjeka kriv kad su globalno zatopljenje i klimatske promjene oslobodile svoj bijes u obliku prirodnih katastrofa i bolesti bez presedana.
Danas bi se mnogi ljudi složili da imamo bolje razumijevanje prirode od prethodnih generacija; više ne zagovaramo pjevanje bogovima kiše ili molitvu za čuda. Naše dubinsko razumijevanje znanosti i tehnologije pomoglo nam je da shvatimo prirodni svijet, kako on funkcionira i zašto je održavanje ekološke ravnoteže ključno. Međutim, ako napravimo korak unatrag i razmislimo o tome, samo smo iskoristili ovo znanje da bismo bolje razumjeli kako bi ljudske aktivnosti mogle napredovati.
Počeli smo osjećati nadmoć nad prirodom dok smo razbijali mitove i zablude o okolišu. Stvorili smo nezdrav odnos s prirodom, što je uključivalo uništavanje životinja, prirodnih staništa i prirodnih resursa kako bismo napredovali u ovom svijetu koji se neprestano mijenja. Umjesto toga, trebali smo zagovarati skladan suživot čovjeka i prirode, racionalno razvijati i koristiti resurse te voditi računa o ekološkim pitanjima.
Korak prema životu u skladu s prirodom uključuje odricanje od ideja koje potiču znanost i tehnologiju da nadvladaju prirodne sile i okoliš. Potreban je održiviji model za proizvodnju i potrošnju kako bi se zadovoljile osnovne potrebe rastućeg stanovništva, a da pritom ostane unutar ograničenja Zemljinih ograničenih resursa.
Kad dovoljan broj ljudi promijeni način gledanja na stvari, rješenja će postati očita, često na načine koje si prije no što su nam se oči otvorile nismo mogli ni zamisliti. Velik smo dio svijeta uništili zbog naše kulture; velik dio možemo i spasiti ako tu našu kulturu promijenimo. Živjeti u skladu s prirodom znači razumjeti i prihvatiti neosjećajnu stvarnost prirodnih sila. Što je veće ovo razumijevanje i prihvaćanje, to je veći sklad. Prirodne sile su ono što jesu. Molitva za čuda je besplodna. Samo za ljude koji razumiju prirodne sile i kako im se suprotstaviti ili ojačati ili održati ili promijeniti s drugim prirodnim silama, može se doista reći da žive u skladu s prirodom. Hoćemo li mi biti jedan od tih ljudi, ovisi o nama samima.