Tekst sastavila: Ivana Fakin

Prema izvješću “Digital News Report 2024” Reuters Instituta, medijska scena u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima, s naglaskom na digitalizaciju i promjene u navikama publike, pad povjerenja u tradicionalne medije i prisutnost dezinformacija.

Iza podataka za Republiku Hrvatsku, prikupljenih za Reutersovo izvješće stoji Centar za istraživanje medija i komunikacije (CIM) Sveučilišta u Zagrebu, odnosno predstojnica istog, Prof. dr. sc. Zrinjka Peruško. Prikazani statistički podaci odnose se na 2023. godinu.

Među istaknutim podacima je činjenica kako je ukupni prihod od oglašavanja porastao za 5% u 2023. da bi dosegao 266 milijuna eura i konačno se vratio na 2% hrvatskog BDP-a (zadnji put zabilježen 2007.). Najveći rast (10%) bilježi internetski prikaz, a najveći pad (7%) tisak. Televizija zadržava lavovski udio u prihodima od oglašavanja (47%), pri čemu internetski prikaz čini četvrtinu (25%). Posljednjih godina udio izdavača u prihodima od internetskog oglašavanja raste, za 10% u odnosu na 2022. godinu.

Razočaravajući pak podaci odnose se na dobro znano strano vlasništvo većine medija u Hrvatskoj. Naime, glavne komercijalne TV kuće u stranom su vlasništvu već više od dva desetljeća, dok se HRT kao javna ustanova oslanja na obaveznu pretplatu za većinu svog financiranja, pri čemu oglašavanje čini samo 7% prihoda. Iako HRT tvrdi da je uređivački neovisan, kao što nalaže zakon, manje mu se vjeruje od vodećih komercijalnih operatera, a mnogi industrijski i akademski stručnjaci ističu njegovu kontinuiranu pristranost prema vladi. Usprkos tome, HRT je prošle godine bio na drugom mjestu izvanmrežnog izvora vijesti po dosegu (nakon Nove TV s 49% dosega), ali mnogo lošije stoji na internetu jer ga tjedno koristi samo 17% ispitanika ove ankete .

Evo još nekih zanimljivih statistika koje u svom izvještaju donosi Reuters:

• 1. Povjerenje u medije
  Povjerenje u medije nastavlja padati, s tek 34% Hrvata koji izjavljuju da imaju povjerenja u vijesti koje konzumiraju. Ovo je značajan pad u usporedbi s prethodnim godinama, iako je Hrvatska još uvijek blizu europskog prosjeka po pitanju povjerenja. Ovaj pad povjerenja posebno se odnosi na tradicionalne medije poput televizije i tiskanih novina, dok korisnici sve više migriraju prema digitalnim izvorima informacija.
  2. Konzumacija digitalnih vijesti
  Digitalne platforme postale su primarni izvor informacija za većinu Hrvata. Prema podacima izvješća, 78% ispitanika koristi društvene mreže kao glavni izvor vijesti, a Facebook je i dalje vodeća platforma, iako popularnost Instagram i TikTok platformi brzo raste među mlađim generacijama. U isto vrijeme, tradicionalni izvori poput televizije i tiskanih medija bilježe stalan pad u popularnosti.
  3. Plaćanje za digitalne vijesti
  Iako se svijest o važnosti kvalitetnog novinarstva povećava, postotak onih koji su spremni platiti za vijesti i dalje je nizak. Samo 9% Hrvata plaća za digitalne vijesti, što je u skladu s globalnim trendovima, ali ukazuje na ograničenu spremnost korisnika da podrže medijske kuće putem pretplata.
  4. Dezinformacije i lažne vijesti
  Zabrinutost zbog dezinformacija u Hrvatskoj je velika – 58% ispitanika izjavljuje da su zabrinuti zbog lažnih vijesti koje se šire na internetu. Ova zabrinutost posebno se odnosi na društvene mreže i online platforme, gdje je teško razlikovati pouzdane izvore od onih nepouzdanih.
  5. Generacijske razlike u konzumaciji vijesti
  Generacijski jaz u konzumaciji vijesti postaje sve očitiji. Mlađe generacije (18-24 godine) sve više koriste platforme poput TikToka i YouTubea za informiranje, dok stariji (50+) i dalje preferiraju televiziju. Ova podjela odražava globalne trendove, gdje digitalne platforme dominiraju kod mlađe publike, dok televizija i tiskani mediji ostaju relevantniji starijoj populaciji.
  6. Popularnost platformi za konzumaciju vijesti
  • Facebook ostaje najpopularnija platforma za konzumaciju vijesti u Hrvatskoj, iako je njegov udio pao u korist Instagrama i TikToka, osobito među mlađim korisnicima.
  • YouTube postaje sve važnija platforma za video sadržaje i vijesti, a korisnici sve više traže informativne videozapise umjesto tradicionalnih tekstualnih članaka.
  7. Odnos prema novinarstvu
  Unatoč svim izazovima, Hrvati i dalje cijene kvalitetno novinarstvo. Prema izvješću, više od 50% ispitanika vjeruje da novinarstvo ima ključnu ulogu u društvu, posebno u kontekstu informiranja javnosti i borbe protiv dezinformacija. Međutim, problem polarizacije i politizacije medija i dalje je prisutan.

Zaključak

Digitalizacija sve više mijenja medijsko okruženje u Hrvatskoj, a mlađe generacije sve više okreću leđa tradicionalnim medijima u korist digitalnih platformi. Povjerenje u medije je u opadanju, dok dezinformacije postaju sve veći problem. Mediji će u budućnosti morati odgovoriti na ove izazove, s naglaskom na jačanje medijske pismenosti i pružanje pouzdanih informacija u digitalnom okruženju.

Za više informacija i detalja pogledajte cijelo izvješće na sljedećem linku: Reuters Digital News Report 2024 – Croatia.

Foto: Canva