Piše, Iva Babić, odvjetnica

 

Ponekad se dogodi da se u medijima odnosno na Internetu objave neke informacije koje su točne pa ne podliježu institutu ispravka sukladno Zakonu o medijima, ali bi osoba na koju se iste odnose svejedno htjela da takve informacije budu uklonjene s Interneta odnosno da ne budu više dostupne prilikom upisivanja njezina imena i prezimena u Google.

 

U tom slučaju dolazi do primjene tzv. Pravo na zaborav koje je predviđeno Općom uredbom o zaštiti podataka.

 

Naime, sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka, predviđeno je da osoba na koju se odnose objavljene informacije, odnosno ispitanik od voditelja obrade osobnih podataka, može zatražiti njihovo uklanjanje u slučaju da osobni podaci više nisu nužni u odnosu na svrhe za koje su prikupljeni ili obrađeni, ako ispitanik povuče danu privolu, a ne postoji druga pravna osnova za obradu ili ako ispitanik uloži prigovor na obradu a ne postoje jači legitimni razlozi za obradu.

Također, uklanjanje se može zahtijevati ako su osobni podaci nezakonito obrađeni ili ako se moraju brisati zbog poštivanja pravne obveze iz prava Unije ili prava države članice kojoj podliježe voditelj obrade te ako su prikupljeni u vezi s ponudom usluga informacijskog društva.

 

Međutim, voditelj obrade može odbiti zahtjev za uklanjanje u slučaju kada je obrada osobnih podataka (još uvijek) nužna. Tako primjerice, ako je obrada nužna radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja i informiranja, zbog poštovanja pravne obveze zbog koje se zahtijeva obrada ili za izvršavanje zadaće od javnog interesa i sl.

Najčešći razlog kada ispitanici zahtijevaju uklanjanje odnosno zaborav određenih objavljenih informacija je ako se radi o nekakvim štetnim ili po njih uvredljivim informacijama koje su dostupna pretraživanjem Interneta.

U praksi se u tom slučaju radi o kombinaciji podnošenja prigovora protiv načina obrade osobnih podataka sukladno čl. 21. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka te o zahtjevu za brisanje osobnih podataka sukladno čl. 17. Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.

Tada će se osoba na koju se podaci odnose uobičajeno pozvati i na čl. 7. i 8. Zakona o medijima sukladno kojima svaka osoba ima pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, osim ako u pogledu informacije prevladava javni interes nad zaštitom privatnosti.

 

Međutim, čak i ako web portal na kojem je informacija čije se uklanjanje traži objavljena ukloni predmetnu informaciju, ista će svejedno ostati zabilježena na Internetu odnosno upisivanjem imena i prezimena te osobe u tražilicu te je potrebno dodatno zatražiti i od tražilice kao što je Google da se takva informacija ukloni odnosno da se uklone točno određeni URL-ovi. Zahtjev se podnosi popunjavanjem obrasca dostupnog na https://reportcontent.google.com/forms/rtbf te je potrebno obavezno navesti URL-ove na kojima se nalaze osobni podaci te obrazložiti razloge za uklanjanje.

 

Prilikom odlučivanja što ukloniti Google će razmotriti jesu li navedene informacije “netočne, neprikladne, irelevantne ili pretjerane” te postoji li javni interes da informacije ostanu dostupne u rezultatima pretraživanja. Pritom će biti uzeti u obzir određeni čimbenici, kao što su uloga u javnom životu podnositelja zahtjeva, izvor informacija, vrijeme objave sadržaja odnosno starost sadržaja i drugo.

 

Prikladne informacije za koje se može tražiti uklanjanje su svakako vrlo stare informacije za koje više ne postoji interes javnosti da budu dostupne online, a posebice informacije koje bi se odnosile na nekakve stare sudske postupke koji su možda u međuvremenu obustavljeni ili okončani u korist podnositelja zahtjeva. No, svakako će se osnovanost svakog podnesenog zahtjeva procjenjivati pojedinačno.

 

U slučaju da podnositelj zahtjeva ne dobije odgovor od voditelja obrade povodom njegova zahtjeva u roku od mjesec dana od podnošenja takvog zahtjeva ili ako bude odbijen sa zahtjevom za uklanjanje odnosno zahtjevom za zaborav, ima se pravo obratiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka sa zahtjevom za utvrđivanje povrede prava.

Agencija će o zahtjevu za utvrđivanje povrede prava odlučiti rješenjem te je u slučaju negativnog rješenja odnosno odbijanja zahtjeva za utvrđivanje povrede prava moguće protiv istog pokrenuti upravni spor pred nadležnim Upravnim sudom.

 

Iva Babić, odvjetnica