Ne tražite feedback – Bolje tražite savjet
Tekst: Manuela Stamatović, Puzzle Consluting
Feedback prečesto povezujemo s kritikom.
Prije nekog vremena sam naišla na tekst koji je napisala Amantha Imber za renomirano izdanje Harvard Business Review na temu davanja feedback-a. Prva pomisao mi je bila da ću opet čitati o nekoj novoj tehnici kako na lijep način upakirati kritiku. Nažalost, povratnu informaciju ili feedback često poistovjećujemo s kritikom, tj. da ćemo čuti zašto nešto nismo dobro napravili i baš iz tog razloga uglavnom ne volimo ni davati ni primati feedback.
Tijekom svoje sad već dva desetljeća duge karijere stalno sam slušala o tome koliko je važno davati i proaktivno tražiti feedback jer nam on pomaže u našem daljem razvoju i napredovanju. Međutim, kako najnovija istraživanja pokazuju, feedback ima mali utjecaj na naše buduće performanse i učinak. Štoviše, često čak i negativno utječe na nas.
Razlog zašto feedback često nije efektivan jeste zato što ‘gleda unazad’ tj. fokusiran je na prošlost. Kada dobivate ili dajete feedback, naglašavate nečije ponašanje u prošlosti i što je bilo dobro ili manje dobro. To onda recipročno čini gledanje u budućnost težim, jer smo kroz davanje feedback-a dali upravo naglasak na tome šta nije dobro napravljeno u prošlosti i što se ne bi trebalo raditi u budućnosti. U većini slučajeva se kod davanja feedback-a fokusiramo upravo na te stvari.
Kako bismo bili više orijentirani na djelovanje u budućnosti i naglasak dali na to kako da budemo uspješniji (a ne gdje smo popustili), istraživanja pokazuju da je pravi način u stvari davanje ili traženje savjeta. Razmislite i sami – dobronamjeran savjet usmjerava osobu da razmišlja o budućim aktivnostima i ponašanju, a ne o tome koje su bile greške i propusti u prošlosti. Baš su iz tog razloga ljudi otvoreniji i prijemčljiviji prihvatiti savjet jer će ih on natjerati da razmišljaju kritično i da razmatraju opcije kako da postanu bolji i uspješniji. Iako je u nekim situacijama dobro znati i gdje smo pogriješili (naročito na početku karijere), mnogo je važnije da znamo kako te greške možemo ispraviti i da budemo još bolji u budućnosti. Zato se fokusirajte na traženje savjeta umjesto na traženje feedback-a. To je najbolji savjet koji vam mogu dati.
Ovaj tekst je inspiriran člankom Amanthe Imber u Harvard Business Review.
Foto: Autorica – privatna arhiva, Pexels.com
Ne tražite feedback – Bolje tražite savjet
Tekst: Manuela Stamatović, Puzzle Consluting
Feedback prečesto povezujemo s kritikom.
Prije nekog vremena sam naišla na tekst koji je napisala Amantha Imber za renomirano izdanje Harvard Business Review na temu davanja feedback-a. Prva pomisao mi je bila da ću opet čitati o nekoj novoj tehnici kako na lijep način upakirati kritiku. Nažalost, povratnu informaciju ili feedback često poistovjećujemo s kritikom, tj. da ćemo čuti zašto nešto nismo dobro napravili i baš iz tog razloga uglavnom ne volimo ni davati ni primati feedback.
Tijekom svoje sad već dva desetljeća duge karijere stalno sam slušala o tome koliko je važno davati i proaktivno tražiti feedback jer nam on pomaže u našem daljem razvoju i napredovanju. Međutim, kako najnovija istraživanja pokazuju, feedback ima mali utjecaj na naše buduće performanse i učinak. Štoviše, često čak i negativno utječe na nas.
Razlog zašto feedback često nije efektivan jeste zato što ‘gleda unazad’ tj. fokusiran je na prošlost. Kada dobivate ili dajete feedback, naglašavate nečije ponašanje u prošlosti i što je bilo dobro ili manje dobro. To onda recipročno čini gledanje u budućnost težim, jer smo kroz davanje feedback-a dali upravo naglasak na tome šta nije dobro napravljeno u prošlosti i što se ne bi trebalo raditi u budućnosti. U većini slučajeva se kod davanja feedback-a fokusiramo upravo na te stvari.
Kako bismo bili više orijentirani na djelovanje u budućnosti i naglasak dali na to kako da budemo uspješniji (a ne gdje smo popustili), istraživanja pokazuju da je pravi način u stvari davanje ili traženje savjeta. Razmislite i sami – dobronamjeran savjet usmjerava osobu da razmišlja o budućim aktivnostima i ponašanju, a ne o tome koje su bile greške i propusti u prošlosti. Baš su iz tog razloga ljudi otvoreniji i prijemčljiviji prihvatiti savjet jer će ih on natjerati da razmišljaju kritično i da razmatraju opcije kako da postanu bolji i uspješniji. Iako je u nekim situacijama dobro znati i gdje smo pogriješili (naročito na početku karijere), mnogo je važnije da znamo kako te greške možemo ispraviti i da budemo još bolji u budućnosti. Zato se fokusirajte na traženje savjeta umjesto na traženje feedback-a. To je najbolji savjet koji vam mogu dati.
Ovaj tekst je inspiriran člankom Amanthe Imber u Harvard Business Review.