Categories: Hot, Poslovni razvoj

Generativna umjetna inteligencija
Izazovi europskih poduzeća u usporedbi s globalnom konkurencijom

 

Prema nedavnom izvješću Deloittea, europska poduzeća zaostaju za konkurentima iz Amerike i Azijsko-pacifičke regije kada je riječ o integraciji generativne umjetne inteligencije (AI) u ključne poslovne funkcije ističe se u Gallpovom istraživanju. Razlike nisu samo u razini implementacije, već i u stavovima zaposlenika i lidera prema tehnologiji.

Manjak entuzijazma za AI u Europi

Samo 37% europskih zaposlenika pokazuje visoku razinu interesa za umjetnu inteligenciju, dok je taj postotak u drugim regijama veći od 50%. Slično tome, istraživanje provedeno među 40 velikih europskih organizacija otkrilo je kako samo polovica lidera osjeća udobnost pri korištenju AI tehnologija.

Još alarmantnije, šest od deset organizacija priznaje da su njihovi rukovoditelji općenito manje spremni za prihvaćanje AI-a, što može kočiti širu primjenu unutar poduzeća.

Jedan direktor ljudskih resursa (CHRO) primijetio je:

“Ako postoji jedna stvar koja je nužna, to je sposobnost snalaženja s tehnologijom. Neki lideri doista imaju problema i postaju prepreka jer ne provode dovoljno vremena radeći na tome.”

Regulatorne prepreke i globalni kontekst

Kao dodatni izazov, europske organizacije često se suočavaju s manje prijateljskim regulatornim okruženjem u usporedbi s, primjerice, SAD-om. Prema riječima jednog od ispitanih lidera:

“U SAD-u si možete priuštiti eksperimentiranje s ovakvim tehnologijama, dok je u Europi situacija potpuno drugačija – stvari se stalno mijenjaju. Ako želimo isprobati nove stvari, to ćemo učiniti u SAD-u jer je regulatorno okruženje tamo povoljnije, a sposobnosti su lakše dostupne.”

Priprema zaposlenika: Kritična točka

Još jedan ključni problem je niska spremnost zaposlenika za rad s AI-om. Sedam od deset lidera smatra da njihovi timovi nisu dovoljno pripremljeni za integraciju i svakodnevnu primjenu umjetne inteligencije. Kako je jedan od lidera istaknuo:

“Prekvalifikacija je nešto čime se trenutno bavimo. Trebaju nam vještine povezane s razumijevanjem podataka, korištenjem AI-a te održivosti, posebno s obzirom na navigaciju EU regulativama.”

Još jedan sudionik je dodao:

“Nismo još proveli obuku za vještine temeljene na podacima, ali to je na radaru.”

Kako zatvoriti jaz?

Za smanjenje razlika između europskih poduzeća i globalnih konkurenata, potrebni su sveobuhvatni pristupi. Evo ključnih preporuka:

  • Razvoj lidera: Osposobljavanje rukovoditelja za korištenje tehnologija kao što je AI.
  • Edukacija zaposlenika: Pokretanje programa prekvalifikacije i osnaživanja timova za rad s podacima i AI-om.
  • Prilagodba regulatornom okruženju: Stvaranje strategija koje balansiraju između inovacija i regulatornih zahtjeva EU.

Generativna umjetna inteligencija donosi goleme prilike, ali europska poduzeća moraju uložiti dodatne napore kako bi uhvatila korak s globalnom konkurencijom.

Ključ uspjeha leži u kombinaciji tehničkih inovacija i kulturnih promjena, uz snažan naglasak na osposobljavanje lidera i zaposlenika za tehnologije budućnosti.

Samo tako Europa može osigurati dugoročnu konkurentsku prednost u sve dinamičnijem globalnom okruženju.

Foto:Pexels.com

Categories: Hot, Poslovni razvoj

Generativna umjetna inteligencija
Izazovi europskih poduzeća u usporedbi s globalnom konkurencijom

 

Prema nedavnom izvješću Deloittea, europska poduzeća zaostaju za konkurentima iz Amerike i Azijsko-pacifičke regije kada je riječ o integraciji generativne umjetne inteligencije (AI) u ključne poslovne funkcije ističe se u Gallpovom istraživanju. Razlike nisu samo u razini implementacije, već i u stavovima zaposlenika i lidera prema tehnologiji.

Manjak entuzijazma za AI u Europi

Samo 37% europskih zaposlenika pokazuje visoku razinu interesa za umjetnu inteligenciju, dok je taj postotak u drugim regijama veći od 50%. Slično tome, istraživanje provedeno među 40 velikih europskih organizacija otkrilo je kako samo polovica lidera osjeća udobnost pri korištenju AI tehnologija.

Još alarmantnije, šest od deset organizacija priznaje da su njihovi rukovoditelji općenito manje spremni za prihvaćanje AI-a, što može kočiti širu primjenu unutar poduzeća.

Jedan direktor ljudskih resursa (CHRO) primijetio je:

“Ako postoji jedna stvar koja je nužna, to je sposobnost snalaženja s tehnologijom. Neki lideri doista imaju problema i postaju prepreka jer ne provode dovoljno vremena radeći na tome.”

Regulatorne prepreke i globalni kontekst

Kao dodatni izazov, europske organizacije često se suočavaju s manje prijateljskim regulatornim okruženjem u usporedbi s, primjerice, SAD-om. Prema riječima jednog od ispitanih lidera:

“U SAD-u si možete priuštiti eksperimentiranje s ovakvim tehnologijama, dok je u Europi situacija potpuno drugačija – stvari se stalno mijenjaju. Ako želimo isprobati nove stvari, to ćemo učiniti u SAD-u jer je regulatorno okruženje tamo povoljnije, a sposobnosti su lakše dostupne.”

Priprema zaposlenika: Kritična točka

Još jedan ključni problem je niska spremnost zaposlenika za rad s AI-om. Sedam od deset lidera smatra da njihovi timovi nisu dovoljno pripremljeni za integraciju i svakodnevnu primjenu umjetne inteligencije. Kako je jedan od lidera istaknuo:

“Prekvalifikacija je nešto čime se trenutno bavimo. Trebaju nam vještine povezane s razumijevanjem podataka, korištenjem AI-a te održivosti, posebno s obzirom na navigaciju EU regulativama.”

Još jedan sudionik je dodao:

“Nismo još proveli obuku za vještine temeljene na podacima, ali to je na radaru.”

Kako zatvoriti jaz?

Za smanjenje razlika između europskih poduzeća i globalnih konkurenata, potrebni su sveobuhvatni pristupi. Evo ključnih preporuka:

  • Razvoj lidera: Osposobljavanje rukovoditelja za korištenje tehnologija kao što je AI.
  • Edukacija zaposlenika: Pokretanje programa prekvalifikacije i osnaživanja timova za rad s podacima i AI-om.
  • Prilagodba regulatornom okruženju: Stvaranje strategija koje balansiraju između inovacija i regulatornih zahtjeva EU.

Generativna umjetna inteligencija donosi goleme prilike, ali europska poduzeća moraju uložiti dodatne napore kako bi uhvatila korak s globalnom konkurencijom.

Ključ uspjeha leži u kombinaciji tehničkih inovacija i kulturnih promjena, uz snažan naglasak na osposobljavanje lidera i zaposlenika za tehnologije budućnosti.

Samo tako Europa može osigurati dugoročnu konkurentsku prednost u sve dinamičnijem globalnom okruženju.

Foto:Pexels.com