Održan četvrti susret književnog kluba ŽENE I KNJIGE
Piše: Ana Bunčić, prof. hrvatskog i španjolskoga jezika, knjižničarka
Nakon ljetne pauze novu sezonu čitateljskog kluba Knjige i žene otvorile smo knjigom “Zašiveno do bola: antikapitalistička knjiga mode” autorice Tansey E. Hoskins (Sandorf, 2015., prevela Tihana Bertek). I ovoga puta na početku susreta razmijenile smo dojmove i ocjene koje bismo dale knjizi.
Nekima je naslov zaslužio čistu peticu, a bilo je i onih koje ovo djelo nisu pročitale do kraja. To nas nije omelo da dva sata provedemo u razgovoru o ovoj važnoj temi.
A o čemu knjiga govori? Kao što podnaslov sugerira, autorica na primjeru modne industrije kritizira kapitalizam i konzumerističko društvo. Na početku razrađuje tezu koju modna industrija uporno nameće – oni koji nose luksuzne modne brendove odišu osjećajem zaslužene moći, a primarna funkcija odjeće danas je često potpuno zanemarena.
Složile smo se da i u našem društvu, od poslovnih do akademskih krugova, odijelo još uvijek ipak čini čovjeka, koliko god mi to nastojali poreći. Nadalje se problematiziraju modni časopisi, njihovo poticanje na prekomjernu kupovinu, gomilanje i bacanje nepotrebnih odjevnih predmeta. Podijelile smo iskustva svojih natrpanih te ekonomičnih ormara i kupovnih navika.
Ono što nas je sve šokiralo poražavajući su podaci o odnosu prema radnicama u tvornicama (mahom azijskih zemalja) te prema životinjama i prirodi. Tekstilna industrija najveći je zagađivač vode na svijetu, dok 8 % najbogatijih ispušta 50 % stakleničkih plinova. Knjiga je objavljenja 2014. pa su ažurirani podaci zasigurno drugačiji.
Moda je i izvor raznih frustracija jer nameće nedostižne ideale ljepote, promiče isključivost i licemjerna je. S druge strane, izrazito je kreativna, zabavna, a može biti i oslobađajuća. Teoretičarka mode Valerie Steele smatra da je moda “najdraže dijete kapitalizma”, sposobna apsorbirati sve šokove i kontroverze – od raznih društvenih fenomena do ratova i ostalih tragedija. Na tom tragu složile smo se da male promjene možemo uvesti jedino u svom mikrookruženju jer je borba sa sustavom gotovo jednaka borbama s vjetrenjačama.
I ovaj je susret još jednom potvrdio da su upravo potpuno različiti dojmovi o pročitanoj knjizi izvor poticajnih i živih razgovora te da nas različite perspektive obogaćuju i povezuju.
Knjiga koju čitamo za nadolazeći susret roman je “Ne, ne i ne” norveške spisateljice Nine Lykke.
Foto:Vlastita arhiva
Održan četvrti susret književnog kluba ŽENE I KNJIGE
Piše: Ana Bunčić, prof. hrvatskog i španjolskoga jezika, knjižničarka
Nakon ljetne pauze novu sezonu čitateljskog kluba Knjige i žene otvorile smo knjigom “Zašiveno do bola: antikapitalistička knjiga mode” autorice Tansey E. Hoskins (Sandorf, 2015., prevela Tihana Bertek). I ovoga puta na početku susreta razmijenile smo dojmove i ocjene koje bismo dale knjizi.
Nekima je naslov zaslužio čistu peticu, a bilo je i onih koje ovo djelo nisu pročitale do kraja. To nas nije omelo da dva sata provedemo u razgovoru o ovoj važnoj temi.
A o čemu knjiga govori? Kao što podnaslov sugerira, autorica na primjeru modne industrije kritizira kapitalizam i konzumerističko društvo. Na početku razrađuje tezu koju modna industrija uporno nameće – oni koji nose luksuzne modne brendove odišu osjećajem zaslužene moći, a primarna funkcija odjeće danas je često potpuno zanemarena.
Složile smo se da i u našem društvu, od poslovnih do akademskih krugova, odijelo još uvijek ipak čini čovjeka, koliko god mi to nastojali poreći. Nadalje se problematiziraju modni časopisi, njihovo poticanje na prekomjernu kupovinu, gomilanje i bacanje nepotrebnih odjevnih predmeta. Podijelile smo iskustva svojih natrpanih te ekonomičnih ormara i kupovnih navika.
Ono što nas je sve šokiralo poražavajući su podaci o odnosu prema radnicama u tvornicama (mahom azijskih zemalja) te prema životinjama i prirodi. Tekstilna industrija najveći je zagađivač vode na svijetu, dok 8 % najbogatijih ispušta 50 % stakleničkih plinova. Knjiga je objavljenja 2014. pa su ažurirani podaci zasigurno drugačiji.
Moda je i izvor raznih frustracija jer nameće nedostižne ideale ljepote, promiče isključivost i licemjerna je. S druge strane, izrazito je kreativna, zabavna, a može biti i oslobađajuća. Teoretičarka mode Valerie Steele smatra da je moda “najdraže dijete kapitalizma”, sposobna apsorbirati sve šokove i kontroverze – od raznih društvenih fenomena do ratova i ostalih tragedija. Na tom tragu složile smo se da male promjene možemo uvesti jedino u svom mikrookruženju jer je borba sa sustavom gotovo jednaka borbama s vjetrenjačama.
I ovaj je susret još jednom potvrdio da su upravo potpuno različiti dojmovi o pročitanoj knjizi izvor poticajnih i živih razgovora te da nas različite perspektive obogaćuju i povezuju.
Knjiga koju čitamo za nadolazeći susret roman je “Ne, ne i ne” norveške spisateljice Nine Lykke.
Foto:Vlastita arhiva