Svakodnevni stres na poslu postao je gotovo neizbježan u modernom radnom okruženju. Bez obzira radi li se o ispunjavanju rokova, zahtjevnim zadacima ili međuljudskim odnosima, naš mozak neprestano obrađuje informacije i nosi se s izazovima. Stres na poslu može uzrokovati iscrpljenost, gubitak motivacije, pa čak i ozbiljne zdravstvene probleme. No, dobra vijest je da možemo naučiti svoj mozak da se bolje nosi s tim pritiscima.

Uz prave strategije, mozak se može trenirati kako bi se bez stresa suočavao s problemima. Evo nekoliko znanstveno potkrijepljenih savjeta kako to postići:

1. Mindfulness meditacija: treniranje mozga na prisutnost i smirenost
Meditacija je postala popularna ne samo kao alat za opuštanje, već i kao način treniranja mozga da ostane fokusiran i smiren pod pritiskom. Mindfulness ili svjesna prisutnost uključuje svjesno obraćanje pozornosti na trenutak u kojem se nalazimo, bez prosuđivanja. Istraživanja pokazuju da mindfulness meditacija smanjuje razinu kortizola – hormona stresa – te poboljšava sposobnost donošenja odluka pod pritiskom.

Savjet: Pokušajte svakodnevno prakticirati mindfullnes i odvojiti 5 do 10 minuta za jednostavne vježbe disanja i meditacije. Dugoročno, ova praksa može pomoći u boljoj kontroli stresnih reakcija.

2. Vježbanje pozitivne vizualizacije
Mozak reagira na stresne situacije prema obrascima koje smo kroz život razvili. Međutim, možemo ga “prevariti” pomoću pozitivne vizualizacije. Istraživanja iz psihologije pokazuju da, kada vizualiziramo pozitivne ishode stresnih situacija, mozak počinje automatski tražiti rješenja umjesto da ostaje u stanju panike.

Savjet: Prije teškog sastanka ili važnog zadatka, zamislite pozitivan ishod situacije i vlastitu sposobnost da se s njom nosite. Ponavljanjem ove vježbe, smanjujete razinu tjeskobe te povećavate osjećaj kontrole.

3. Tehnika “korak po korak”
Kad nas preplavi stres, skloni smo gledati na probleme kao na goleme prepreke, što pojačava osjećaj bespomoćnosti. Razlaganje problema na manje korake pomaže mozgu da svaki zadatak doživljava kao ostvariv i smanjuje osjećaj preopterećenosti.

Savjet: Kad se suočavate s velikim projektom, napišite sve zadatke koje trebate izvršiti i fokusirajte se na rješavanje jednog po jednog. Svaki mali korak koji napravite smanjuje stres i jača vašu motivaciju.

4. Redovita fizička aktivnost
Dokazano je da tjelovježba pozitivno utječe na funkcije mozga, posebice na otpornost na stres. Kad vježbamo, mozak oslobađa endorfine, poznate i kao hormoni sreće, koji smanjuju stres i potiču osjećaj blagostanja.

Savjet: Uključite tjelovježbu u svoj dnevni raspored – čak i brza šetnja od 15-20 minuta može značajno smanjiti razinu stresa i poboljšati vašu koncentraciju tijekom radnog dana.

5. Preoblikovanje stresa kroz promjenu perspektive
Jedan od najmoćnijih načina za smanjenje stresa je promjena načina na koji ga doživljavamo. Umjesto da stres percipiramo kao neprijatelja, znanstvenici preporučuju promatrati ga kao prirodni odgovor tijela koji nam može pomoći da se bolje nosimo sa situacijom.

Savjet: Kad osjetite stres, podsjetite se da je to znak da vaše tijelo pokušava mobilizirati resurse. Postavite sebi pitanje: “Kako mi ovaj osjećaj može pomoći da se bolje pripremim za izazov?”

6. Kognitivno-bihevioralne tehnike (CBT)
CBT je dokazani psihološki pristup koji uključuje prepoznavanje negativnih misli koje dovode do stresa te njihovo preoblikovanje u racionalnije i konstruktivnije misli. Studije su pokazale da CBT tehnike mogu pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti te poboljšati sveukupno mentalno zdravlje.

Savjet: Pokušajte primijetiti automatske negativne misli koje vam se javljaju kad se suočavate s problemima na poslu (npr. “Neću ovo nikad stići” ili “Nisam dovoljno sposoban”). Zatim ih zamijenite realističnijim mislima poput: “Nisam siguran kako ću sve stići, ali mogu započeti s malim korakom.”

7. Pauze i postavljanje granica
Stalni rad bez odmora može povećati razinu stresa i smanjiti produktivnost. Istraživanja su pokazala da uzimanje redovitih kratkih pauza tijekom dana može pomoći mozgu da se osvježi i bolje nosi s naporima.

Savjet: Uvedite pravilo kratke pauze svakih sat vremena. Čak i nekoliko minuta udaljavanja od ekrana može značajno smanjiti umor i poboljšati vašu koncentraciju – proučite tzv. Pomodoro tehniku.

8. Društvena podrška
Društveni odnosi su ključni za mentalno zdravlje. Kad dijelimo svoje brige s kolegama ili prijateljima, naš mozak osjeća olakšanje. Znanstvene studije pokazuju da razgovor i podrška od strane drugih može značajno smanjiti razinu stresa.

Savjet: Razgovarajte s kolegama ili prijateljima kad se osjećate preopterećeno. Ne samo da ćete dobiti podršku, već možete dobiti i drugačiji pogled na situaciju.

ZAKLJUČAK

Stres na poslu ne mora biti paralizirajući. S pravim mentalnim tehnikama i strategijama možemo trenirati svoj mozak da bolje reagira na stresne situacije i da donosi rješenja bez osjećaja preopterećenosti. Redovita praksa mindfulnessa, tjelovježbe, pozitivne vizualizacije i kognitivnih tehnika može pomoći u izgradnji otpornijeg mozga, koji će se bez stresa suočavati s poslovnim izazovima.

Razvijanje otpornosti na stres je proces koji zahtijeva vrijeme, ali svaka mala promjena može imati veliki utjecaj na vašu svakodnevnu dobrobit i uspjeh na poslu.

Započnite danas – vaš mozak će vam biti zahvalan!

 

Foto: Andrea Piacquadio / Pexels.com