Mladi ljudi u Hrvatskoj na 14.mjestu svjetskog indeksa sreće FINSKA I DALJE IMA NAJSRETNIJE STANOVNIKE
Stanovnici Finske i dalje najsretniji
Piše:Ivana Radić
Izvor: Gallup
Prema najnovijem Gallupovom istraživanju Finska je i dalje na prvom mjestu prema svjetskom indeksu sreće. Gallup je istraživanje indeksa sreće podijelio na nekoliko područja pa je tako provedeno istraživanje među grupama: mladi, stariji i oni između. Mladi se osjećaju sretniji u Centralnoj i Istočnoj Europi, a nesretniji u Sjevernoj Americi gdje je pad na indexu sreće vrlo snažan.
Od 2006. do 2010. do 2021. do 2023. promjene u sveukupnoj sreći uvelike su varirale od zemlje do zemlje, Srbija je s rasponom povećanja od čak 1,8 bodova dospjela na 37. mjesto.
Indeks sreće za susjedne nam zemlje pokazuje da se sretnije živi u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Austriji. Najnesretnija zemlje na svijetu su Afganistan, Libanon i Lesoto.
Mladi u Hrvatskoj na 14. mjestu na ljestvici sreće
Ako promatramo skupinu mladih ljudi (ispod 30 godina) situacija na ljestvici se ipak mijenja. Prva tri mjesta zauzele su Litva, Izrael i Srbija. Mladi u Hrvatskoj su na 14. mjestu na ljestvici sreće.
Skupina starijih od 60 najsretnija je u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj a naši stanovnici su svoj indeks sreće zauzeli na 63.mjestu.
Promjene su najviše uočene u negativnom kontekstu u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, dvostruko više za mlade nego za starije stanovništvo.
Globalna nejednakost u sreći porasla je za više od 20% u posljednjih desetak godina, u svim regijama i dobnim skupinama, u mjeri koja se dosta razlikuje po dobi i po regiji.
Mladi posebno Milenijalci i Z generacija još su skloniji od svojih prethodnika pomoći drugima u nevolji. Isto tako je osjećaj socijalne podrške više nego dvostruko veći. S obzirom da usamljenost utječe na osjećaj sreće, društvene interakcije omogućavaju veći intenzitet sreće.
Za sreću su važne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Boomery i njihovi prethodnici) imaju procjene života oko jedne četvrtine boda više od onih rođeni nakon 1980. (Milenijalci i generacija Z).
Unutar svake generacije, procjena života raste s godinama.
Izvor: Gallup
Fotografije: Pexels.com
Mladi ljudi u Hrvatskoj na 14.mjestu svjetskog indeksa sreće FINSKA I DALJE IMA NAJSRETNIJE STANOVNIKE
Stanovnici Finske i dalje najsretniji
Piše:Ivana Radić
Izvor: Gallup
Prema najnovijem Gallupovom istraživanju Finska je i dalje na prvom mjestu prema svjetskom indeksu sreće. Gallup je istraživanje indeksa sreće podijelio na nekoliko područja pa je tako provedeno istraživanje među grupama: mladi, stariji i oni između. Mladi se osjećaju sretniji u Centralnoj i Istočnoj Europi, a nesretniji u Sjevernoj Americi gdje je pad na indexu sreće vrlo snažan.
Od 2006. do 2010. do 2021. do 2023. promjene u sveukupnoj sreći uvelike su varirale od zemlje do zemlje, Srbija je s rasponom povećanja od čak 1,8 bodova dospjela na 37. mjesto.
Indeks sreće za susjedne nam zemlje pokazuje da se sretnije živi u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Austriji. Najnesretnija zemlje na svijetu su Afganistan, Libanon i Lesoto.
Mladi u Hrvatskoj na 14. mjestu na ljestvici sreće
Ako promatramo skupinu mladih ljudi (ispod 30 godina) situacija na ljestvici se ipak mijenja. Prva tri mjesta zauzele su Litva, Izrael i Srbija. Mladi u Hrvatskoj su na 14. mjestu na ljestvici sreće.
Skupina starijih od 60 najsretnija je u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj a naši stanovnici su svoj indeks sreće zauzeli na 63.mjestu.
Promjene su najviše uočene u negativnom kontekstu u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, dvostruko više za mlade nego za starije stanovništvo.
Globalna nejednakost u sreći porasla je za više od 20% u posljednjih desetak godina, u svim regijama i dobnim skupinama, u mjeri koja se dosta razlikuje po dobi i po regiji.
Mladi posebno Milenijalci i Z generacija još su skloniji od svojih prethodnika pomoći drugima u nevolji. Isto tako je osjećaj socijalne podrške više nego dvostruko veći. S obzirom da usamljenost utječe na osjećaj sreće, društvene interakcije omogućavaju veći intenzitet sreće.
Za sreću su važne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Boomery i njihovi prethodnici) imaju procjene života oko jedne četvrtine boda više od onih rođeni nakon 1980. (Milenijalci i generacija Z).
Unutar svake generacije, procjena života raste s godinama.
Izvor: Gallup
Fotografije: Pexels.com
pročitajte još
- Categories: Lifestyle