Mladi ljudi u Hrvatskoj na 14.mjestu svjetskog indeksa sreće
FINSKA I DALJE IMA NAJSRETNIJE STANOVNIKE

Stanovnici Finske i dalje najsretniji

Piše:Ivana Radić

Izvor: Gallup

Prema najnovijem Gallupovom istraživanju Finska je i dalje na prvom mjestu prema svjetskom  indeksu sreće.  Gallup je istraživanje indeksa sreće podijelio na nekoliko područja pa je tako provedeno istraživanje među grupama: mladi, stariji i oni između. Mladi se osjećaju sretniji u Centralnoj i Istočnoj Europi, a nesretniji u Sjevernoj Americi gdje je pad na indexu sreće vrlo snažan.

Od 2006. do 2010. do 2021. do 2023. promjene u sveukupnoj sreći uvelike su varirale od zemlje do zemlje, Srbija je s rasponom povećanja od čak 1,8 bodova dospjela na 37. mjesto.

Indeks sreće za susjedne nam zemlje pokazuje da se sretnije živi u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Austriji. Najnesretnija zemlje na svijetu su Afganistan, Libanon i Lesoto.

Mladi u Hrvatskoj  na 14. mjestu na ljestvici sreće

Ako promatramo skupinu mladih ljudi (ispod 30 godina) situacija na ljestvici se ipak mijenja. Prva tri mjesta zauzele su Litva, Izrael i Srbija. Mladi u Hrvatskoj su na 14. mjestu na ljestvici sreće.

Skupina starijih od 60 najsretnija je u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj a naši stanovnici su svoj indeks sreće zauzeli na 63.mjestu.

Promjene su najviše uočene u negativnom kontekstu u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, dvostruko više za mlade nego za starije stanovništvo.

Globalna nejednakost u sreći porasla je za više od 20% u posljednjih desetak godina, u svim regijama i dobnim skupinama, u mjeri koja se dosta razlikuje po dobi i po regiji.

Mladi posebno Milenijalci i Z generacija  još su skloniji od svojih prethodnika pomoći drugima u nevolji. Isto tako je osjećaj socijalne podrške više nego dvostruko veći. S obzirom da usamljenost utječe na osjećaj sreće, društvene interakcije omogućavaju veći intenzitet sreće.

Za sreću su važne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Boomery i njihovi prethodnici) imaju procjene života oko jedne četvrtine boda više od onih  rođeni nakon 1980. (Milenijalci i generacija Z).

Unutar svake generacije, procjena života raste s godinama.

 

Izvor: Gallup
Fotografije: Pexels.com

Mladi ljudi u Hrvatskoj na 14.mjestu svjetskog indeksa sreće
FINSKA I DALJE IMA NAJSRETNIJE STANOVNIKE

Stanovnici Finske i dalje najsretniji

Piše:Ivana Radić

Izvor: Gallup

Prema najnovijem Gallupovom istraživanju Finska je i dalje na prvom mjestu prema svjetskom  indeksu sreće.  Gallup je istraživanje indeksa sreće podijelio na nekoliko područja pa je tako provedeno istraživanje među grupama: mladi, stariji i oni između. Mladi se osjećaju sretniji u Centralnoj i Istočnoj Europi, a nesretniji u Sjevernoj Americi gdje je pad na indexu sreće vrlo snažan.

Od 2006. do 2010. do 2021. do 2023. promjene u sveukupnoj sreći uvelike su varirale od zemlje do zemlje, Srbija je s rasponom povećanja od čak 1,8 bodova dospjela na 37. mjesto.

Indeks sreće za susjedne nam zemlje pokazuje da se sretnije živi u Sloveniji, Mađarskoj, Italiji i Austriji. Najnesretnija zemlje na svijetu su Afganistan, Libanon i Lesoto.

Mladi u Hrvatskoj  na 14. mjestu na ljestvici sreće

Ako promatramo skupinu mladih ljudi (ispod 30 godina) situacija na ljestvici se ipak mijenja. Prva tri mjesta zauzele su Litva, Izrael i Srbija. Mladi u Hrvatskoj su na 14. mjestu na ljestvici sreće.

Skupina starijih od 60 najsretnija je u Danskoj, Finskoj, Norveškoj i Švedskoj a naši stanovnici su svoj indeks sreće zauzeli na 63.mjestu.

Promjene su najviše uočene u negativnom kontekstu u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Novom Zelandu, dvostruko više za mlade nego za starije stanovništvo.

Globalna nejednakost u sreći porasla je za više od 20% u posljednjih desetak godina, u svim regijama i dobnim skupinama, u mjeri koja se dosta razlikuje po dobi i po regiji.

Mladi posebno Milenijalci i Z generacija  još su skloniji od svojih prethodnika pomoći drugima u nevolji. Isto tako je osjećaj socijalne podrške više nego dvostruko veći. S obzirom da usamljenost utječe na osjećaj sreće, društvene interakcije omogućavaju veći intenzitet sreće.

Za sreću su važne i godine i generacija. Što se tiče generacija, oni rođeni prije 1965. (Boomery i njihovi prethodnici) imaju procjene života oko jedne četvrtine boda više od onih  rođeni nakon 1980. (Milenijalci i generacija Z).

Unutar svake generacije, procjena života raste s godinama.

 

Izvor: Gallup
Fotografije: Pexels.com